Sve je više dokaza koji ukazuju na to da jednostavna djela altruizma, kao što su doniranje novca (makar to bilo i u centima), zatim volontiranje, pa čak i svakodnevna mala dobra djela, mogu imati velike dobrobiti za zdravlje pojedinca. Potencijalno nam pomažu da živimo dulje i jačaju naš imunološki sustav.
I dok je sve to već dobro poznato, istraživači sa Sveučilišta u Londonu otišli su korak dalje i istražili mogu li dobra djela koja radimo za druge (takozvano prosocijalno ponašanje) pomoći i konkretno u smanjenju rizika od kronične boli, koju su definirali kao bol koja traje tri mjeseca ili više.
Pratili 48.000 ljudi
Za potrebe ove studije čiji su rezultati objavljeni ovih dana, istraživači su od 2011. pa idućih devet godina ispitali čak 48.000 ljudi. Pratili su sve aspekte zdravlja ispitanika, a između ostalog pratili su i vezu između njihovog angažmana za dobrobit drugih i stope kronične boli.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Sve koji su sudjelovali u istraživanju pitali su jesu li u proteklih 12 mjeseci donirali novac u dobrotvorne svrhe i, ako jesu, koji iznos su dali. Čak nešto više od dvije trećine ljudi izjavilo je da su donirali novac, dok je gotovo svaki peti u istom razdoblju volontirao.
Istraživači su ove detalje usporedili s brojem sudionika koji su rekli da im je kronična bol ozbiljno poremetila živote tijekom devetogodišnjeg razdoblja istraživanja. Rezultati su pokazali su da su oni koji su donirali novac u dobrotvorne svrhe imali smanjeni rizik od boli odnosno kronične boli bilo koje vrste, dok je volonterski rad imao još veći učinak! Najveće dobrobiti uočene su kod onih koji su i donirali i volontirali.
Istraživači to objašnjavaju činjenicom da volontiranje obično uključuje neku vrstu tjelesne aktivnosti koja potiče oslobađanje endorfina, vlastitih mehanizama našeg tijela za borbu protiv bolova, koji su zaduženi i za popravljanje raspoloženja. Dati koji cent ili euro ljudima u potrebi, dokazano je, može imati sličan učinak.
Istraživači su za Journal of Psychosomatic Research (Časopis o psihosomatskim istraživanjima) izjavili: “Prosocijalno ponašanje također potpomaže bolje mentalno zdravlje, a znamo da su fizička bol i mentalno zdravlje međusobno povezani i da su ljudi koji trpe bol češće depresivni. Endorfini se proizvode kada uspijete postići nešto što ste naumili. Nakon toga imaju tendenciju ostati u tijelu, zbog čega mogu ublažiti kroničnu bol”, objašnjava dr. Audrey Tang, psihologinja.
Savjet psihologinje umirovljenicima
Međutim, istraživanja sugeriraju da prednosti ljubaznosti nadilaze puko sprječavanje boli. Sjetimo se studija koju su 2013. proveli psiholozi s Državnog sveučilišta u Arizoni, a koja je otkrila da su ljudi stariji od 55 godina, koji su besplatno ponudili pomoć drugima ili se priključili dobrotvornim organizacijama, imali najmanje 24 posto manju vjerojatnost od prerane smrti u odnosu na svoje vršnjake koji to nisu učinili.
“To bi moglo biti ključno za ljude koji pokušavaju održati svoje fizičko i mentalno zdravlje nakon umirovljenja”, upozorila je psihologinja Tang i dodala: “Osim društvene interakcije, za populaciju treće dobi je važno i vježbati i zglobove održavati pokretljivima i gipkima.”
Podsjetimo i da su brojne studije pokazale da djela ljubaznosti mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti – prvenstveno snižavanjem razine hormona stresa kao što je kortizol koji je odgovoran za visoki krvni tlak.
tekst se nastavlja ispod oglasa
