Srbija prepolovila broj invalidskih mirovina. Jesu li Srbi naglo ozdravili?

Prije dva desetljeća, 2003. godine, kada je promijenjen zakon, gotovo trećina ukupnog broja umirovljenika u Srbiji bila je invalidski umirovljena. Danas ih je tek nešto iznad 14 posto. U međuvremenu, nakon izvanredne revizije tih mirovina, pokazalo se da je bilo prijevara, javlja RTS.

Jesu li manji broj invalidskih mirovina rezultat dobrog zdravlja?

Aleksandar Milošević navodi da Republički fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje nema podatke o zdravstvenom stanju stanovništva, ali ima podatke o osiguranicima koji su podnijeli zahtjeve za mirovinu.

“Godišnje u Republički fond PIO na području cijele Srbije stigne oko 13.000 zahtjeva za invalidsku mirovinu. To je samo 20 posto zahtjeva koji pristignu za vještačenje našim liječnicima koji, osim invalidskih, vještače mišljenja o drugim stvarima i tjelesnim oštećenjima, skrb o drugima i pomoć centara za socijalni rad”, kaže. Prolaznost zahtjeva za invalidsku mirovinu je, dodaje, negdje oko 50 posto, ali to, kaže, ne govori ništa.

“Ideja je da se svi ljudi koji su bolesni liječe i da podnesu zahtjeve i ostvare pravo na invalidsku mirovinu. Dakle, nije bitno koliki je postotak”, ističe Milošević.

Kakav je utjecaj revizije

Od 2003. godine i izmjene zakona drastično se smanjio broj važećih invalidskih mirovina, pa ih je 2001. godine bilo oko 420.000, a danas imamo oko 240.000 invalidskih umirovljenika. Milošević kaže da to nije posljedica revizija.

“Revizijom je ukinuto par stotina mirovina, ali sada svaki nalaz koji se napravi u Fondu PIO, odnosno ono što rade vještaci, ide u obveznu reviziju i kontrolu. To je standardna procedura koja se mora poštovati, “ precizirao je zamjenik direktora Fonda PIO.

Uvjeti za invalidsku mirovinu

Invalidsku mirovinu možete dobiti nakon pet godina staža, no ima i onih koji ranije dođu u situaciju da više ne mogu raditi. “Za odlazak u invalidsku mirovinu morate imati 30 godina i najmanje pet godina radnog staža. Ako nemate, naši vam liječnici neće dati pravo na invalidsku mirovinu, napisat će da je liječenje nije završeno. Savjetovat će vam da na neki način, možda kroz bolovanje, možda kroz stjecanje dodatnog staža, ostvarite to pravo”, objašnjava Milošević.

Pojašnjava da će samo u tom slučaju netko moći ostvariti pravo na isplatu invalidske mirovine, a ne samo golo pravo koje u bilo kojem materijalnom smislu ne znači ništa. To znači da će podnositelj zahtjeva u međuvremenu steći potrebnih pet godina. Udio starosnih mirovina važan je za stabilnost svakog mirovinskog sustava, a u Srbiji je veći od 65 posto. Osim invalidskih s 14 posto, udio obiteljskih mirovina je oko 19 posto.

Najčešći razlozi za primanje invalidske mirovine

U 30 posto slučajeva razlog za invalidsku mirovinu je rak, slijede bolesti krvotoka, a značajan udio od 10 posto čine psihički poremećaji.