U Hrvatskoj smo ovog ljeta iskusili nemilosrdno visoke temperature, ali i nezapamćeno olujno nevrijeme koje je pogodilo kontinentalnu Hrvatsku i odnijelo dva života u Zagrebu i jedan u Slavoniji – sve je jasnije da se moramo educirati o ponašanju u takvim ekstremnim uvjetima.
Dva su trenda koja ukazuju na potencijalno ne baš ugodnu budućnost: stanovništvo postaje sve starije (kod nas, ali i u svijetu), a temperature (također globalno) rastu. Ekstremne temperature su opasne za sve, ali za starije osobe mogu biti smrtonosne, a razloga je više.
Razlozi zašto su stariji najugroženiji
Stručnjaci iz Bostona, Deborah Carr profesorica sociologije, Giacomo Falchetta, istraživač a područja energije, klime i okoliša te Ian Sue Wing, profesor iz predmeta Zemlja i okoliš, odgovorili su detaljno na pitanje zašto su paklene vrućine posebno opasne za stariju populaciju:
tekst se nastavlja ispod oglasa
- Starije osobe ne znoje se učinkovito i samim time prirodno ne rashlađuju organizam kao što je to slučaj kod mlađih osoba.
- Toplinski stres može pogoršati primarne bolesti poput bolesti srca, pluća i bubrega, a ekstremna vrućina može izazvati i delirij.
- Loša kvaliteta zraka u većim gradovima otežava disanje, osobito kod ljudi koji već imaju poteškoća s disanjem. Za starije osobe s fizičkim zdravstvenim problemima, temperature niže od 26 stupnjeva koje naglo skoče na i do 40 stupnjeva – mogu predstavljati ozbiljnu opasnost.
- Lijekovi koji se dobiju na recept čine starije ljude osjetljivijima na toplinu. Antikolinergici koji se koriste za liječenje kroničnog opstruktivnog plućnog poremećaja primjerice jako smanjuju našu sposobnost znojenja. Dehidracija je nuspojava i beta blokatora i diuretika, koji se koriste za kontrolu krvnog tlaka.
- Lijekovi najbolje djeluju kad se čuvaju na sobnoj temperaturi, između 20 do 25 stupnjeva Celzijevih i mogu izgubiti svoju učinkovitost ako se za vrlo vrućeg dana ne drže na hladnom mjestu.
Ne pati samo fizičko zdravlje
To što cijeli dan moraju ostati u kući kako bi se rashlađivali i podnijeli stres koji im stvaraju velike vrućina, starije osobe može činiti depresivnima zbog osjećaja izoliranosti. Velika opasnost se krije i za ljude s kognitivnim problemima ili demencijom koji možda ne razumiju svoje zdravstvene rizike i zbog toga neće poduzeti odgovarajuće mjere opreza.
Ugrožene su i starije osobe s invaliditetom odnosno ograničenom pokretljivošću koje se boje izaći van već i iz razloga što se, ako osjete slabost, ne mogu brzo skloniti u hlad ili prostor koji je pod klimom.
Za starije osobe sa zdravstvenim problemima, i noć nemirnog sna može imati značajne učinke na mentalno zdravlje. Posebno je to opasno za dugotrajnih vrućina koje se ne spuštaju dovoljno ni noću, pa za ljude predugo nema predaha.
Sve ćešće palimo klimu
U cijelom svijetu raste broj dana kad ljudima treba klima uređaj. Kako piše Los Angeles Times, u SAD-u se uvode nove mjere koje uključuju utemeljenje rashladnih centara i osiguravanje da su oni fizički dostupni svima, pa i osobama s poteškoćama u kretanju. Uključuje to i edukaciju njegovatelja, skrbnika, gerontodomaćica kao i građana da pripaze na posebne potrebe starijih osoba kad su kod kuće, ali i da im znaju pružiti prvu pomoć na ulici.
Apeliraju i na obitelji da nazovu svoje starije i posjete ih tijekom vrelih dana kad oni nerado napuštaju svoje domove.
Ne podcjenjujte štetu po zdravlje
“Stariji ljudi koji su navikli na umjerene temperature možda neće u potpunosti na vrijeme razumjeti prijetnje koje može predstavljati ekstremni toplinski val i možda će podcijeniti štetu koju mogu pretrpjeti od dana provedenog na vrelom suncu. Zato nikad dovoljno ponavljanja o opasnostima i nikad dovoljno savjeta kako se ponašati za najvećih vrućina”, upozoravaju stručnjaci za LA Times.
Ponovit ćemo: ostanite u kući. Koristite klima uređaj. Pijte puno vode. Nemojte paliti pećnicu, osobito u malim stanovima. Stavite lijekove na najhladnije mjesto u svom domu. Budite oprezni kod simptome poput vrtoglavice i pozovite liječničku pomoć kada je to potrebno.
tekst se nastavlja ispod oglasa
