Zdravlje
Umor i nestabilnost? Desetina starijih osoba pati od nedostatka vitamina B12
Jedna od deset osoba starijih od 75 godina pati od nedostatka vitamina B12. To može dovesti do anemije, umora, zamagljenog vida, narušene ravnoteže i zbunjenosti.
Starijim osoba koje se osjećaju umorno ili nisu stabilne na nogama trebalo bi ponuditi testiranje razine vitamina B12, kažu nove smjernice britanskih zdravstvenih vlasti. Naime, čak jedna od deset osoba starijih od 75 godina pati od nedostatka vitamina B12, što može dovesti do anemije, umora, zamagljenog vida, poremećaja ravnoteže i smušenosti.
Iako se vitamin obično nalazi u ribi, mesu, peradi, jajima i mliječnim proizvodima, apsorpciju može ometati određeni lijekovi i autoimune bolesti. Nove smjernice Nacionalnog instituta za zdravstvo i izvrsnost u skrbi (NICE) znače da bi do 46.000 ljudi moglo imati koristi od postavljanja dijagnoze.
Smjernice preporučuju da se ponudi krvni test ako je prisutan jedan znak ili simptom te jedan ili više faktora rizika. Faktori rizika povezani s ovim stanjem uključuju dob, posebno osobe starije od 65 godina, prethodne operacije probavnog sustava i određena zdravstvena stanja kao što je dijabetes tipa 1. Ako se utvrdi nedostatak, NICE preporučuje uporabu B12 tableta ili injekcija – ovisno o identificiranom uzroku.
Vitamin B12 pomaže održavati zdrav živčani sustav i smanjuje umor. Naša tijela koriste ovaj vitamin za proizvodnju crvenih krvnih stanica, a ona su pak “vozila” za hemoglobin koji donosi kisik našim tkivima. Nedostatak je češći kod starijih osoba jer proces starenja uzrokuje fiziološke promjene koje znače da se vitamin ne apsorbira pravilno.
Starije osobe također su podložnije razvoju zdravstvenih problema poput gubitka pamćenja i demencije, što može utjecati na njihovu prehranu i prehrambene navike. Veganima, koji ne konzumiraju meso ni mliječne proizvode, također može prijetiti veći rizik ako ne uzimaju dodatke prehrani.
Što obuhvaća kvalitetna prehrana starijih osoba?
- Konzumirajte barem pet porcija različitog voća i povrća svakoga dana. To može biti svježe, smrznuto, sušeno ili konzervirano voće i povrće.
- Osnovne obroke temeljite na krumpiru, kruhu, riži, tjestenini ili drugim škrobnim ugljikohidratima, po mogućnosti integralnim žitaricama.
- Unosite 30 grama vlakana dnevno. To je količina vlakana koju nalazimo u pet porcija voća i povrća, dva keksa od cjelovitih žitarica, dvije deblje kriške integralnog kruha i velikom pečenom krumpiru s korom.
- Uzimajte mliječne proizvode ili njihove zamjene (poput sojinih napitaka), birajući opcije s manje masti i manje šećera.
- Jedite grah, mahunarke, ribu, jaja, meso i druge izvore proteina (uključujući 2 porcije ribe svaki tjedan, pri čemu jedna porcija treba biti masna riba).
- Koristite ulje i margarine od nezasićenih masnih kiselina te ih konzumirajte u malim količinama.
- Pijte 6-8 čaša vode dnevno.
- Odrasli bi trebali unositi manje od 6 g soli i 20 g zasićenih masti (za žene) ili 30 g (za muškarce) svakoga dana.
