Prati nas

Vijesti

Mala pomoć

Imaju li svi onkološki bolesnici pravo na doplatak za njegu od 80 eura mjesečno?

Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev nadležnom zavodu za socijalni rad. Osobu se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Objavljeno

|

Kako ostvariti nacionalnu mirovinu?
foto: Photo Mix/Pixabay

“Najčuvanija tajna Hrvatske!” S vremena na vrijeme društvenim mrežama proširi se objava s tim nazivom koja govori da svi onkološki pacijenti imaju pravo na doplatak u visini od nekadašnjih 600 kuna. Uz to, tvrdi se, iako je to pravo svakog takvog pacijenta, liječnici i osoblje centara za socijalnu skrbi taje tu informaciju od pacijenata kako im država ne bi isplatila to pravo.

Prije nekoliko dana takva se rasprava razbuktala i na našoj stranici Facebooka, a razni komentatori iznosili su različita iskustva u ishođenju doplatka. O čemu se zapravo radi? I koliko su istinite te tvrdnje?

Navedeno pravo nije ograničeno isključivo na onkološke pacijente i zove se doplatak za pomoć i njegu. Iznos doplatka za pomoć i njegu se može priznati u punom 79.63 EUR (600 kuna) ili smanjenom iznosu 55.74 EUR (420 kuna).

Tko na njega ima pravo?

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu može se iznimno priznati i usluga pomoći u kući u organiziranju prehrane (priprema ili nabava i dostava gotovih obroka) obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, a koje ne može sam niti uz pomoć roditelja, bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili djeteta.

Kako se ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu?

Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev nadležnom zavodu za socijalni rad. Osobu se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se ostvaruje temeljem rješenja nadležnog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Pravo se priznaje s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Tko nema pravo na doplatak za pomoć i njegu?

Doplatak za pomoć i njegu ne priznaje se:

  • osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu
  • osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
  • osobi kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima
  • osobi koja je sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
  • osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema drugim propisima
  • osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima.

Svi ovi podaci javno su dostupni na stranicama Vlade RH te u sustavu e-građani.

Imaju li svi onkološki pacijenti pravo na ovaj doplatak?

Za Glas Slavonije na ovo je pitanje konkretno odgovorila Ivka Kaurinović, ravnateljica osječkog Centra za socijalnu skrb, naglašavajući kako je riječ o doplatku za pomoć i njegu koji se dobiva nakon vještačenja Zavoda za vještačenje, na temelju medicinske dokumentacije. Uz to što procjenjuje zdravstveno stanje, komisija uzima u obzir i druge uvjete koje osoba koja podnosi zahtjev mora ispuniti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi.

Primjerice, ako je osoba bila onkološki bolesnik i prošla je terapije te je u dobrom remisijskom stanju, nema razloga da predaje zahtjev. Pomoć dobivaju oni koji se zbog bolesti ne mogu sami poslužiti, odnosno kojima je potrebna tuđa pomoć, neovisno o tome od kakve bolesti boluju. Kaže i kako nije dobro dijeliti bolesnike na onkološke i bilo koju drugu kategoriju. Daje primjer osoba koje su imale moždani udar, nakon čega su u invalidskim kolicima ili u drugom teškom stanju. Svi oni mogu zatražiti pravo na pomoć i njegu, kao i svatko tko se ne može brinuti o sebi. No, moraju ispunjavati i druge uvjete, a konačnu riječ donosi Zavod za vještačenje, a ne mi podsjeća Kaurinović.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.