Stiže li 13. mirovina za Božić ove godine? Isplatit će je svaka druga članica EU

Najveći su frajeri stručnjaci i političari koji pred mikrofonima pametuju kako 13. mirovina neće riješiti problem siromaštva, pa kako je to bez veze i bespotrebno; što će to umirovljenicima, kad su oni tu gdje jesu, već treba brinuti o budućim umirovljenicima.

Zaboravljaju pogledati “preko plota” u Europsku uniju i vidjeti kako u različitim oblicima ta 13. mirovina postoji u polovici svih članica, a u dvije čak i 14 mirovina godišnje. Pa neka pogledaju kako je Mađarska uvela prije tri godine 13. mirovinu u četiri rate, ali dok je prve godine isplaćeno samo 25 posto te mirovine, već iduće je odlučeno kako ju treba isplatiti u cijelosti, kao stvarnu 13. mirovinu, piše Glas umirovljenika, glasilo Sindikata umirovljenika Hrvatske.

No, hrvatska Vlada uporno, sada već šesti put zaredom, isplaćuje jednokratni dodatak za najsiromašnije umirovljenike u četiri različita iznosa – ovisno o visini mirovine, no taj dodatak ne ulazi u prosjek osobne mirovine. Razgovarali smo sa stručnjacima kako bi najuputnije bilo izračunati 13. mirovinu. Pa, eto, nekih varijanti.

Kao božićnica?

Kao i većina zemalja, 13. mirovina bi trebala biti isplaćena svakog prosinca svim umirovljenicima u iznosu jednakom individualnoj mirovini za prosinac, jer ako se isplaćuje iz mirovinskog fonda, treba odgovarati izračunu same mirovine temeljem staža i uplaćenih doprinosa. To je oko 600 milijuna eura. Tom bi se isplatom pokrilo i barem jedno od dva godišnja konvergentna izvanredna usklađivanje kako bi se sadašnji udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 40,76 posto u godinu dana povećao na 44 posto.

Već u 2024. možemo s jednom 13. mirovinom i jednim izvanrednim usklađivanjem doći do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od blizu 47 posto. Takvo je očekivanje vjerojatno jer bi zahtijevalo već u sljedećoj godini isplatu dvije dodatne pune mirovine svim umirovljenicima. Zato je daleko realnije ove brojke svesti na četvrtinu, čime bi se ciljani udjel mirovine u plaći od 50 posto, postigao do kraja 2027. godine.

Ako se umirovljeničke udruge izbore za prvu božićnicu već u prosincu ove godine, za one umirovljenike koji su se u njoj umirovili, 13. mirovina treba i može biti razmjerna broju mjeseci od umirovljenja do kraja 2023.

Kao prvo izvanredno usklađivanje?

Moguća je i isplata 13. mirovine (u sljedećim godinama) u iznosu prema individualnoj mirovini kao konvergencijsko usklađivanje u dvije godišnje rate (isplaćene u siječnju i srpnju 2024. pa nadalje). Tu se na neki način izlazi u susret Ministarstvu financija jer bi te isplate bile u siječnju prema mirovini za period od srpnja do prosinca prethodne godine, a onaj dio isplaćen u srpnju prema mirovini od siječnja do lipnja.

Treće, moguć je i model (božićnica  + uskrsnica ) npr. po formuli svakom umirovljeniku 100 eura + 35 % individualne mirovine. Svaka od tih isplata bila bi oko 300 milijuna eura. Okvirni račun: Milijun i sto tisuća umirovljenika puta 100 eura iznosi 110 milijuna eura. A 35 posto od 600 milijuna je 195 milijuna eura, dakle ukupno 305 milijuna eura.

Napomena: Isplata božićnice bila bi u prosincu. Druga isplata bolje bi došla npr. u lipnju ili srpnju, kao u Portugalu u Španjolskoj, ali možda se lakše opravdava nazivom uskrsnica s isplatom oko Uskrsa (što je naročito pogodno 2024. tj. prije izbora).

Formula u tri dijela

Nije loša niti formula 13. mirovine u tri dijela po formuli božićnica (100 eura + 15 posto individualne mirovine), uskrsnica (100 eura + 15 posto individualne mirovine) + ‘regres za godišnji odmor’ (100 eura + 15 posto individualne mirovine). Svaka od njih iznosi oko 200 milijuna eura, tj. ukupno 600 milijuna eura dodatnog iznosa za HZMO godišnje.

Ove četiri varijante podrazumijevaju godišnji iznos od 150 do 600 milijuna za 13. mirovinu. Za sve varijante koje nisu stvarna 13. individualna mirovina nego isplate kao božićnica + uskrsnica ili slično, tj. s jednim nominalnim dijelom istim za sve umirovljenike, svakako  se treba zahtijevati neoporezivost, iako se generalno treba i dalje inzistirati na ukidanju oporezivanja mirovina ili barem povećanju osobnog odbitka na 25.000 eura godišnje, zaključuje SUH.