Vijesti
Zapravo, kolike su mirovine i zašto je Vlada izmislila ‘sveukupne mirovine’?
Statističkim iskrivljavanjem Vlada sada priča kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći 47 posto i da bi taj udjel bio još i viši da su u mirovine uključeni i solidarni dodatci. No, istovremeno više ne spominju zadnji dio rečenice iz svog predizbornog programa u kojem kažu da će smanjiti razlike u mirovinama.
U posljednje predizborno vrijeme Vlada se počela koristiti novom terminologijom, govoreći o “sveukupnim mirovinama”, s ciljem da uveća iznose prosječne mirovine i pokuša uljepšati sumornu umirovljeničku realnost.
U toj novoj formulaciji izbačeni su oni koji uz hrvatsku primaju i inozemnu mirovinu (međunarodni ugovori), jer to doista ruši prosjek, ali su u obračun ubačeni svi oni koji su na temelju posebnih propisa i beneficiranog radnog staža dobili uvećanja mirovina. Tako su umjesto prosječne mirovine prema ZOMO-u sada priča o sveukupnim mirovinama u koje su uključeni i oni s posebnim propisima, branitelji, HVO i vojnici, analizira Glas umirovljenika, glasilo Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Prosječna mirovina za prosinac 2023. iznosi 511,31 euro prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i bez međunarodnih ugovora, a iznos Vladine prosječne “sveukupne mirovine” je 551,42 eura. Potonji iznos, iako ušminkan, svejedno ne izgleda pretjerano dobar u doba visoke inflacije i skupe hrane, ali je još gore što većina hrvatskih umirovljenika može samo sanjati i o tolikom iznosu mirovine.
Medijan jedini bitan
Naime, privilegirane skupine umirovljenika podigle su iznos prosječne “sveukupne mirovine”, pa je jedini realni pokazatelj iznos medijalne mirovine, koji je daleko, daleko niži, te iznosi svega 494,22 eura, odnosno 57 eura manje od tog prosjeka.
Medijan znači da od milijun i četrdeset tisuća umirovljenika koji primaju mirovine (bez međunarodnih ugovora) njih polovica, odnosno 520 tisuća, ima mirovine niže, a polovica više od tog iznosa. Dakle, polovica umirovljenika u Hrvatskoj nema niti 500 eura mirovine, pa ne čudi da stopa rizika od siromaštva za starije od 65 godina u Hrvatskoj iznosi 32,4 posto, odnosno da je svaki treći umirovljenika praktički siromašan. Ako i uzmemo Vladinu prosječnu “sveukupnu mirovinu” od 551, 42 eura, 640.000 umirovljenika ima mirovinu manju od tog iznosa.
Ljepota statistike je upravo u tome da se može prilagođavati vašim potrebama pa su se tako i naši vlastodršci poigrali s brojkama pa su izmislili sveukupne mirovine, no kad se one krenu raščlanjivati otkriva se prava istina. Dapače, sveukupne mirovine su izmišljene kako bi se HDZ-ova Vlada mogla pokriti da je ispunila obećanje iz predizbornog dokumenta iz 2020. godine pod nazivom “Sigurna Hrvatska” u kojem se navodi da će se nastaviti “podizati mirovine s ciljem da prosječna mirovina dosegne 50 posto od prosječne neto plaće, a da se istodobno umanje razlike među mirovinama”.
Statističkim iskrivljavanjem Vlada sada priča kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći 47 posto i da bi taj udjel bio još i viši da su u mirovine uključeni i solidarni dodatci. No, istovremeno više ne spominju zadnji dio rečenice iz svog predizbornog programa u kojem kažu da će smanjiti razlike u mirovinama. Ne treba zaboraviti da HDZ-ova Vlada nije na vlasti od 2020., već od 2016. godine, a u tadašnjem predizbornom programu pod nazivom “Vjerodostojno” HDZ je obećao da će udjel prosječne mirovine u plaći iznositi 60 posto. Kriteriji su se očito snizili, pa je sada i nategnutih 50 posto odličan posao Vlade. Bravo.
Vjerodostojan promašaj
No, u programu “Vjerodostojno” nije bez razloga stajao taj postotak, jer je upravo 60 posto udjela mirovine u plaći prosjek EU zemalja pa je sastavljač tog dijela programa bio dobro upućen u brojke, no u praksi, nakon osvajanja vlasti, stvari u pravilu nikad nisu onakve kao što se obećavalo pred izbore. U ovom slučaju brojke nisu niti blizu obećanih, navodi Glas umirovljenika.
Posljednjih dana i tjedana članovi Vlade izlazili su u javnost s različitim brojkama o rastu mirovina i plaća, sve u skladu sa statističkim manipulacijama, gdje su primjerice ponekad izbjegavali pričati o inflaciji koja je pratila taj rast. No, statistika ne služi samo da bi se prikrivalo realno stanje, već i da se pravilno interpretiraju podaci i uspoređuju pa se tako pokazalo da su u ovom mandatu Vlade kroz dosadašnjih sedam usklađivanja mirovine rasle malo iznad 27 posto. U istom razdoblju inflacija je iznosila 25 posto, pa je zaključak da su mirovine neznatno rasle u odnosu na inflaciju. No, zna se da umirovljenici većinu svojih mirovina potroše na hranu, a cijene hrane su porasle osjetno više od službene inflacije, pa je zaključak da u mandatu ove Vlade umirovljenici žive lošije nego prije.
Ni najavljeno poboljšanje formule usklađivanja mirovina (85-15 umjesto 70-30) koje je najavljeno za srpanj 2024. neće bitnije popraviti umirovljenički standard, a neovisni mirovinski stručnjak Željko Šemper je podržao zahtjeve umirovljeničkih udruga da se mirovine usklađuju prema stopostotnom rastu cijena ili plaća kako bi se zaustavio daljnji trend opadanja udjela mirovine u plaći. Dapače, izračunao je da su u posljednjih devet usklađivanja, u četiri i pol godine, mirovine rasle 29,78 posto, a da se primjenjivala ministrova formula (85-15) bi rasle 33,03 posto, a u slučaju formule 100-0 mirovine bi narasle svega 3,17 posto više od ministrovog prijedloga (36,20 posto). Neshvatljivo je da su ministar i Vlada i tu sitničarili i nisu popustili. (Igor Knežević, Glas umirovljenika)
