Mirovinska statistika često izaziva bijes jer ne odgovara osobnom iskustvu. No prosjek nije laž zato što netko prima manje od njega.
Prema podacima HZMO-a, prosječan staž hrvatskih umirovljenika iznosi tek 31 godinu, dok oni koji su u 2025. ostvarili pravo na starosnu mirovinu imaju prosječno 33 godine...
Zastarjeli podaci o smrtnosti utječu na izračun mirovina i financijsku stabilnost mirovinskog sustava. Ažuriranje ovih podataka ključno je za pravedne i sigurne mirovine, a njihovo zanemarivanje...
Dobra vijest je da su prošle godine u mirovinu odlazili radnici koji su nakupili prosječno 35 godina staža. To je četiri godine više od općeg prosjeka.
Prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) je 31 godina, a prosječan umirovljenik navršio je 73 godine života.
Na jednog umirovljenika dolazi tek 1,39 radnika, što je i dalje vrlo nepovoljan omjer za svaki mirovinski sustav.
Statističkim iskrivljavanjem Vlada sada priča kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći 47 posto i da bi taj udjel bio još i viši da su...
Nepovoljan odnos broja radnika i umirovljenika te mali radni staž primatelja mirovina, i dalje oblikuju niske mirovine, a umirovljenike guraju na rub siromaštva.
Koliko imate imenjaka, prezimenjaka ili koliko se osoba u Hrvatskoj zove baš poput vas, provjerite na ovoj poveznici.
Stratifikacija po spolovima pokazuje značajna odstupanja od prosjeka pa potvrđuje ranije statistike prema kojima je COVID fatalniji za muškarce.
U ove podatke nisu uključeni korisnici braniteljskih mirovina, djelatnih vojnih osoba i HVO-a, tako da će konačne brojke biti još nepovoljnije.
Radman je, naime, zanemario temeljno u demografiji da se mrtvi broje na kraju godine i da se treba voditi računa o još nekim parametrima, zaključuje Večernji.
Po broju novoobjavljenih predvode Splitsko-dalmatinska županija (39) i Osječko-baranjska županija (12).
Kako se koja država nosi s koronavirusom i jesu li protuepidemijske mjere opravdane, pitanja su kojima se već tjednima bavi hrvatska javnost.
Gradski dužnosnici tvrde da nije bilo zatajivanja stvarnih podataka te da ih objavljuju kako nove informacije pristižu.
Čak je sedamnaest kategorija korisnika mirovina po posebnim po propisima. Među njima nitko, osim akademika, nema odrađenih 41 godinu staža.
Zemlje u kojima rizik siromaštva umirovljenika prelazi 30 posto su Estonija (46,1 posto), Lativija (43,7 posto), Litva (36,7 posto) i Bugarska (32,4 posto). Nažalost, prati ih...