Srbijanski umirovljenici sve su siromašniji, usklađivanja ne pomažu

Stariji stanovnici Srbije sve su više u riziku od siromaštva, pokazuje istraživanje koje je objavio Republički zavod za statistiku. Podaci iz publikacije “Nikoga ne izostaviti iz razvoja” pokazuju da je, za razliku od djece i građana srednje dobi, kod kojih se kontinuirano smanjuje stopa rizika od siromaštva, kod starije populacije ona počela rasti.

Tako su osobe koje imaju 65 i više godina 2022. u većem riziku od financijskog siromaštva u odnosu na druge demografske skupine, a čak 14 posto njih ima raspoloživi dohodak manji od 50 posto medijana ekvivalentnog dohotka, piše Danas.

S tim u vezi, Goran Radosavljević, profesor na Fakultetu FEFA, misli da ovakva statistika odražava značajan pad realne mirovine u odnosu na plaće i inflaciju.

“Rizik od siromaštva je takozvano relativno siromaštvo.” To znači da osoba nije siromašna, ali je negdje iznad praga za siromaštvo. Ovo se ograničenje mijenja tijekom vremena. Međutim, ako se rizik od siromaštva povećao, to bi moglo biti posljedica nekoliko čimbenika. Došlo je do rasta cijena proizvoda i usluga, a rast prihoda nije pratio cijene. Time se povećala i relativna granica siromaštva, dok je dohodak ostao na prijašnjoj razini. Drugim riječima, standard raste sporije od troškova”, objašnjava.

Naš sugovornik ističe da nije dobro da prosječna mirovina bude 50 posto niža od prosječne plaće, jer onda, kako kaže, imamo umirovljenike koji su siromašni.

“U 2022. godini mirovine su rasle sporije, a ako pogledate službene podatke iz te godine, možete vidjeti da su prosječne mirovine pale na 40 posto prosječne plaće. Dakle, prosječna je plaća rasla brže od prosječne mirovine pa je to vjerojatno rezultat toga što je prosječna mirovina izgubila utrku s prosječnom plaćom. Ta prosječna plaća povlačila je granicu standarda, vjerojatno i one relativnog siromaštva, dok mirovina nije rasla”, kaže Radosavljević.

Umirovljenici su od države u nekoliko navrata dobili i jednokratnu pomoć. Prva isplata bila je u prosincu 2020., kada je na njihove račune stiglo po 43 eura, zatim u rujnu 2021. pomoć od 53 eura, a u veljači iduće godine 170 eura. U studenom 2023. najstariji su ponovo dobili jednokratnu pomoć u iznosu od 170 eura.

I dok su ekonomisti ove isplate okarakterizirali kao nepromišljeno bacanje “helikopterskog novca”, čini se da ni izdašne naknade za najstarije nisu uspjele poboljšati njihov životni standard.

Jovan Tamburić, predsjednik Sindikata umirovljenih vojnih lica Srbije, kaže za Danas da je u kategoriji starih ljudi od 150 do 200 tisuća ljudi koji nemaju nikakva primanja, odnosno primanja po osnovi mirovine.

“Mirovine su od 2012. izgubile najmanje 27 posto svoje realne vrijednosti. Kada su se počele usklađivati ​​2019. godine, ponovno su izgubile vrijednost na temelju usklađenja švicarskom formulom, jer je nakon toga došlo do pada realne vrijednosti. Potom su se od 2022. i 2023. usklađivale dva puta godišnje, čime je zadržana dosegnuta razina mirovina zbog vrlo visoke inflacije.”

“S druge strane, najniže mirovine, koje se kreću oko 213 eura u kategoriji samostalnih djelatnika i oko 145 eura u kategoriji poljoprivrednih umirovljenika, manje su od praga siromaštva. Prošle godine iznosio je preko 239 eura, a to je iznos od kojeg jedna osoba treba živjeti. A mi imamo najniže mirovine od 213 eura od kojih uglavnom žive dvoje ljudi pa možemo misliti kakav je to odnos”, kaže Tamburić.