Što bi sveti Toma Akvinski rekao da vidi vaše komentare na Facebooku?

Srednjovjekovni mislilac? Je li to samo prošlost? “Nikako”, odgovara profesor filozofije Andreas Speer. Toma Akvinski, kaže, doprinosi i aktualnim raspravama, bilo kroz jasnu retoriku ili jasno odbacivanje dezinformacija.

U intervjuu za DW profesor Speer, direktor Toma-instituta na Sveučilištu u Kölnu, podsjeća također na široke vidike srednjovjekovnog filozofa. “Filozofija tog milenija koji sada nazivamo srednjim vijekom, u osnovi je odražavala svijet oko Mediterana. Bila je višejezična, bila je multietnička, bila je multireligijska.”

Protiv odluke obitelji

Tko je bio Toma Akvinski? Rođen je početkom 1225. godine u plemićkoj obitelji u utvrdi Roccasecca, oko 120 kilometara jugoistočno od Rima. Roditelji su željeli obrazovanje i karijeru za svog sina, po mogućnosti u uglednom samostanu Montecassino.

Toma se, međutim, opirao svakom pritisku. Postao je dominikanac, želio je živjeti životom običnog redovnika. Želio je, kaže profesor Speer, “povratak radikalnom kršćanskom načinu života”. Franjo Asiški, najpoznatiji redovnik u crkvenoj povijesti, živio je generaciju prije Tome (1182.-1226.).

Toma nakon studija u Bologni i Napulju odlazi u akademski svijet u nastajanju. Preselio se u Pariz, tamo studirao na mladom, ali već jako cijenjenom sveučilištu, a zatim 1248. godine odlazi u Köln zajedno s Albertom von Launingenom, koji je kasnije postao poznat kao Albert Veliki (oko 1200.-1280.).

Ubrzo je i sam Toma postao profesor na fakultetu. Kao prvi profesor iz dominikanskog reda predavao je u Parizu, a zatim u Rimu i Napulju. On je tako, kako kaže profesor Speer, postao ono što se danas naziva “intelektualcem”.

Bio je zvijezda teološke misli sve do 20. stoljeća. Njegovo najpoznatije, nedovršeno djelo Summa Theologica, bilo je svojevrsni nacrt cjelokupne teologije i oblikovalo razmišljanje Katoličke crkve sve do modernog doba.

“Prvo razmisli, pa onda govori!”

Iako je prosvjetiteljstvo kasnije pregazilo Tomine ideje, profesor Speer vidi mnogo toga što i danas može imati važnost. Čak i u vremenima kratkih, sažetih rečenica na društvenim mrežama, mogu se, kaže, koristiti Tomine riječi: “Formulirajte precizno, usudite se misliti!” i “Prvo razmislite, pa onda govorite!”

“Toma je usavršio tadašnji stil diskusije preciznošću svog razmišljanja. Često formulira misli sofisticirano, inteligentno, privlačno i u vrlo kratkom formatu. Skoro kao na TikToku”, kaže Speer.

Tomu Akvinskog, učenika i profesora iz srednjeg vijeka koji se toliko oslanja na razum kao mjeru, Speer doživljava i kao kritički autoritet za formate komunikacije u suvremenom svijetu medija i političkih debata: “On bi poticao disciplinu vrijednosno razumne i precizne formulacije. Toma bi”, smatra ovaj profesor, “sigurno bio prilično nezadovoljan zbog prirode današnje rasprave.”

A lažne vijesti, danas tako česte? “Kada je riječ o lažnim vijestima”, kaže Speer, “Toma bi tu bio izuzetno kritičan. Svatko tko namjerno laže i širi lažna mišljenja, suštinski se protivi ljudskom razumu. To bi značilo da je razum u suprotnosti sa samim sobom. Za njega je to bila jedna od najgorih stvari koje ljudsko biće može učiniti.“

Na godišnjicu smrti Tome Akvinskog profesor Speer ukazuje na još jedan aspekt: širinu razmišljanja. U 13. stoljeću misao davno zaboravljenog grčkog filozofa Aristotela (384.-322. p.n.e.) odjednom je svima bila na usnama. Veliki muslimanski i židovski znanstvenici iz Andaluzije, u današnjoj Španjolskoj i sjevernoj Africi, obogatili su akademski svijet idejama Aristotela. Toma se na tu širinu nadovezuje.

“Europa nije centar svijeta”

“Posebno su mu veliki arapski i židovski mislioci njegovog vremena otvorili svijet i proširili latinsku Europu”, kaže profesor Speer. On oduševljeno priča o filozofskom svijetu tog vremena: “Višejezičan, multietnički, multireligijski.”

Toma Akvinski je znao još nešto – da “ova Europa nije centar svijeta”. Sve to bi, zaključuje profesor Speer, moglo biti “poticaj za razmišljanje za ovu Europu koja se sada izolira – da ponovo razmisli i shvati što znači globalna misao”.