Nema dvojbe, ovih pet navika produžuju život

Iako je puno toga što određuje koliko dugo živimo izvan naše kontrole, genetika i obična sreća također igraju svoju ulogu. Postoje neke navike povezane sa zdravijim, a samim tim i dužim životom. U nastavku donosimo popis zdravih navika koje preporučuju stručnjaci koji su svoje karijere posvetili dugovječnosti.

Puno spavajte

Kvalitetan san obnavlja tijelo, podržava zdravlje mozga i regulira raspoloženje, kaže to Diogo Barardo, istraživač dugovječnosti. Suprotno tome, loše navike spavanja povezuju se s povećanim rizikom od pretilosti, bolesti srca i dijabetesa.

“Sedam do devet sati kvalitetnog noćnog sna je nužno odraslim osobama, ako žele biti zdravi i dugovječni”, kaže Barardo za Yahoo Life. “Uspostavljanje redovitog rasporeda spavanja i stvaranje opuštajućeg okruženja može poboljšati kvalitetu sna i pridonijeti duljem, zdravijem životu.”

Jedite više fermentirane hrane

Od kimchija do kombuche, jogurta i kiselih krastavaca, više fermentirane hrane u prehrani moglo bi produžiti život. “Fermentirana hrana izvrstan je prirodni probiotik i izvrsna je za probavu i imunitet”, kaže Maddy Dychtwald, suosnivačica Age Wavea za Yahoo Life. Sve se više istraživača slaže se s tim da su zdravlje crijeva i zdravlje mozga usko povezani. Osim toga, razne kulture diljem svijeta oslanjaju se na fermentiranu hranu kao glavni dio svoje prehrane, kaže ova znanstvenica.

Izbjegavajte pušenje i ograničite pijenje

Stručnjaci se slažu da izbjegavanje pušenja i ograničavanje (ili suzdržavanje od) konzumacije alkohola mogu pridonijeti dugovječnosti. Izbjegavanje i jednog i drugog može smanjiti rizik od raznih bolesti, od raka do bolesti jetre i srca, napominje Barardo. “Štetni učinci pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola na zdravlje dobro su dokumentirani, a izbjegavanje ovih navika može dovesti do zdravijeg života i produljenja životnog vijeka”, kaže on.

Rutinski upravljajte stresom

Lakše je reći nego učiniti, ali činjenica je da dugotrajni stres pridonosi ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući srčani udar, moždani udar, dijabetes, depresiju, imunološke poremećaje, migrene, žgaravicu, mučninu i još puno toga, kaže Nathan Price, glavni znanstvenik u Thorne HealthTechu.

“Iako upravljanje stresom može biti izazovno, postoje načini da ga kontrolirate, poput meditacije i davanja prioriteta tjelesnim vježbama”, kaže za Yahoo Life. Barardo pak preporučuje prakticiranje mindfulnessa i provođenje vremena s voljenima kao načine za smanjenje stresa i promicanje mentalnog zdravlja.

Vježbajte u skladu sa znanstvenim spoznajama

Kako bi vaše vježbe bile još više učinkovitije za produljenje dugovječnosti, razmislite o jutarnjoj tjelovježbi. Istraživanje iz 2022. godine objavljeno u znanstvenoj publikaciji European Journal of Preventive Cardiology otkrilo je da su od 86.657 sudionika oni koji su vježbali između 8 i 11 sati imali najmanji rizik od koronarne bolesti i moždanog udara te da se čini da su žene imale više koristi nego muškarci. Dakle, pokretanje tijala ujutro je od iznimne važnosti.

Čak i kratka tjelesna aktivnost ima mjerljive koristi. Prema drugoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine, samo tri minute dnevno snažne svakodnevne aktivnosti povezano je s 40 posto manjim rizikom od prerane smrti. To je bio slučaj čak i kada ljudi nisu vježbali ni na koji drugi način izvan te tri minute.