Danski parlament usvojio je zakon prema kojem će se dob za umirovljenje postupno povisiti na 70 godina do 2040. godine. Time će Danska postati zemlja s najvišom zakonskom dobnom granicom za odlazak u mirovinu u Europi.
Otkako je 2006. godine uvedeno pravilo koje vezuje dob za umirovljenje uz očekivani životni vijek, granica se automatski revidira svakih pet godina. Trenutno je postavljena na 67 godina, no planirano je da se podigne na 68 do 2030. godine, na 69 do 2035. godine, a konačno i na 70 godina do 2040. godine. Ta će se promjena odnositi na sve osobe rođene nakon 31. prosinca 1970. godine.
Zakon je u četvrtak usvojen s 81 glasom za i 21 protiv, unatoč prethodnoj izjavi socijaldemokratske premijerke Mette Frederiksen da njezina stranka više ne smatra da bi se dob za mirovinu trebala automatski povećavati te da “nije moguće ljude stalno tjerati da rade godinu dulje”.
Kritike su stigle i s terena. Tommas Jensen, 47-godišnji krovopokrivač, rekao je za danske medije da je zakon nerazuman. “Samo radimo i radimo, ali ne možemo više”, kazao je, naglašavajući kako su fizički radnici posebno pogođeni. “Cijeli život plaćam poreze. Treba ostati i vremena za djecu i unuke.”
Zbog spomenute reforme u posljednjim su se tjednima u Kopenhagenu održavali prosvjedi uz podršku sindikata. Predsjednik jedne od sindikalnih središnjica, Jesper Ettrup Rasmussen, izjavio je neposredno prije glasanja da je povećanje dobi za mirovinu nepravedno.
“Danska ima zdravo gospodarstvo, a istovremeno i najvišu dob za umirovljenje u EU. Viša dob znači da će ljudi izgubiti pravo na dostojanstvenu starost”, poručio je.
Mnoge europske vlade povećale su dob za umirovljenje kako bi se prilagodile duljem životnom vijeku i smanjile proračunske deficite. Tako je u Švedskoj najranija dob za ostvarivanje mirovine 63 godine, u Italiji je propisana dob 67 (s mogućim povećanjem), dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno 66 godina, ali raste za mlađe generacije.
U Francuskoj je 2023. godine kontroverznim zakonom dob povećana s 62 na 64 godine, što je izazvalo masovne prosvjede i nerede. Taj je zakon predsjednik Emmanuel Macron progurao bez parlamentarnog glasanja.
