Mislili ste da brige, stres i problemi magično nestaju ulaskom u mirovinu? Iako neki zaista već od prvog dana pronalaze zadovoljstvo, mnogi priznaju da očekivana sreća ne dolazi sama od sebe.
Ne zaboravimo da psihološki čimbenici često imaju veći utjecaj na doživljaj mirovine od materijalnih uvjeta i zato je važno na vrijeme prepoznati pet ključnih čimbenika koji mogu narušiti osjećaj sreće i zadovoljstva ako se na njih ne pripremimo.
Šok zbog previše slobodnog vremena
Ako se pitate kako previše slobodnog vremena može postati problem, važno je znati da beskonačno, neorganizirano vrijeme može dovesti do osjećaja dezorijentacije. Psihologinja Tina Fay za DM News objašnjava kako su neki od njezinih klijenata opisivali osjećaj izgubljenosti nakon gubitka strukture koju su godinama imali kroz radno vrijeme od 9 do 17.
“Istina je da nas dnevne rutine uzemljuju više nego što mislimo. Kad nestanu, mnogi se osjećaju kao da su se probudili na odmoru, ali ne znaju ni u kojoj su zemlji ni što bi trebali raditi”, ističe.
Taj osjećaj može zbuniti, nerijetko čak odvesti u tjeskobu upravo zato što smo navikli na ritam, rokove i jasna očekivanja. Ako ste osoba koja voli strukturu, fleksibilna, ali pouzdana dnevna rutina može vam pomoći da ponovno pronađete stabilnost i unutarnji mir. A ako više naginjete spontanosti, odlično! No, i tada je korisno imati barem okvir koji vas usmjerava jer čak i najspontanijim osobama motivacija može opasti ako nemaju nikakav oblik unutarnje organizacije.
Promjena odnosa s odraslom djecom (i ostalim članovima obitelji)
“Jedna moja klijentica, Klara, bila je oduševljena mirovinom, ponajviše zato što je napokon mogla više vremena provoditi s unucima. No, nije očekivala da će njezina odrasla djeca sada smatrati da treba uskočiti kao dadilja kad god zatreba pod pretpostavkom da ionako samo sjedi kod kuće. Osjećala se rastrgano između želje da bude dio života svojih unuka i potrebe da zaštiti svoju teško stečenu neovisnost”, otkriva psihologinja.
Velike životne tranzicije, objašnjava, često pokrenu stare obiteljske obrasce. Ako ste oduvijek bili oslonac obitelji, svi očekuju da ste osobito u mirovini stalno dostupni. Ili vas mirovina može fizički približiti braći i sestrama, što može otvoriti stare, neriješene konflikte.
To je osjetljivo područje jer često zamišljamo mirovinu kao razdoblje odmora i uživanja, a ne kao vrijeme za teške razgovore o granicama. Savjet psihologinje oko toga glasi: “Budite proaktivni i jasno izrazite koliko ste dostupni, ali i gdje su vaše granice. Lakše ih je postaviti na početku nego kasnije popravljati štetu.”
Digitalna pismenost (ili njezin nedostatak)
Tehnologija može biti skriveni čimbenik koji određuje hoće li vam mirovina biti ispunjena ili ćete biti frustrirani. Dok se neki stariji ljudi lako prilagođavaju internetskom bankarstvu, videopozivima, društvenim mrežama i tehnološkim hobijima, drugima to predstavlja stres. No, ako ostanete isključeni iz aplikacija i platformi koje svi drugi koriste s lakoćom, to može utjecati na samopouzdanje.
Kako ističu iz NIIT Fondacije, digitalna pismenost ključan je alat koji potiče starije osobe da nastave s cjeloživotnim učenjem i ostanu mentalno aktivni. Pristup obrazovnim sadržajima, online tečajevima i aktivnostima održava um aktivnim i pridonosi kognitivnom zdravlju.
Čak i ako niste tehnološki stručnjak, trudite se tim putem ostati povezani sa zajednicom i svijetom. Bilo da je riječ o novoj aplikaciji za učenje jezika, FaceTime pozivu s prijateljima ili online čitateljskom klubu, digitalne veze mogu spriječiti osjećaj izolacije odnosno onaj neugodan osjećaj da vas je svijet ostavio po strani.
Identitet i osjećaj svrhe
“Imala sam klijenta koji se borio s ulaskom u mirovinu. Bio je cijenjeni menadžer, a veliki dio njegova samopouzdanja proizlazio je iz svakodnevnih izazova i uspjeha na poslu. U mirovini se osjećao izgubljeno, kao brod bez sidra. I istraživanja pokazuju da posao mnogima predstavlja identitet. Ako ne osmisle način kako će zamijeniti osjećaj postignuća koji su imali na radnom mjestu, mirovina im može izgledati kao da im je netko izmaknuo tlo pod nogama”, objašnjava psihologinja.
Održavanje osjećaja svrhe ključno je za emocionalnu dobrobit u starijoj dobi. Bilo da ste volonter, novopečeni umjetnik ili baka koja uživa u čuvanju unuka, važno je ne samo popuniti vrijeme, već ga uložiti u aktivnosti koje hrane osjećaj identiteta. Zapitajte se tko želite biti sada kad vas više ne definira radna titula. Svrha ne mora biti grandiozna, ponekad je to jednostavno ispunjena rutina koja je u skladu s vašim strastima i snagama.
Nerazriješene emocionalne rane
Na kraju dana, mirovina može povećati težinu emocionalne prtljage koju nismo očekivali. Mislimo da odlaskom s posla sve drame ostavljamo iza sebe. No, često se događa da, kad svakodnevne obaveze nestanu, um dobije prostora prisjetiti se žaljenja, nerazriješenih odnosa ili starih rana.
Kad nas više ne ometaju dnevni zadaci ili briga o djeci, stare priče mogu isplivati na površinu. To može biti idealan trenutak za stručnu pomoć ili iscjeljujući razgovor s nekim koga volimo, ali može i iznenaditi ako ste očekivali da će mirovina biti potpuno bez stresa. Emocionalno zdravlje u ovom razdoblju života jednako je važno, ako ne i važnije, od fizičkog zdravlja ili financija.
Kovač ste svoje sreće
Mirovina nije samo produženi odmor, već značajna životna tranzicija koja, poput zapošljavanja ili roditeljstva, donosi promjene koje mogu biti izazovne. Umjesto idealizirane slike potpunog mira, mnogi se suoče s neočekivanim emocionalnim i socijalnim previranjima.
Otvoren razgovor, planiranje i spremnost na prilagodbu ključni su za izgradnju svakodnevice koja donosi zadovoljstvo. Uz podršku okoline, mirovina doista može postati razdoblje osobnog rasta, ispunjenosti i zasluženog uživanja.
