Muškarac koji danas puni 50 godina, a radi od svoje 23. godine i cijeli radni vijek prima plaću na razini minimalca, čak i ako ode u mirovinu sa 65 godina neće živjeti u izobilju. Pokazuje to službeni mirovinski kalkulator, koji koristi aktualne propise i pretpostavke o rastu plaća i prinosa mirovinskih fondova.
Naš imaginarni radnik, nazovimo ga Srećko (50), ima 27 godina staža tijekom kojih je uštedio oko 11.000 eura u drugom mirovinskom stupu B kategorije. Taj će iznos nastaviti rasti do njegovog 65. rođendana, kada će se moći umiroviti. Doduše, riječ je o dobi koju propisuje aktualan zakon, no do te 2040. godine i Hrvatska će, vjerojatno, povisiti dob za umirovljenje po uzoru na druge europske zemlje.
Srećko će u mirovinu otići s 42 godine staža i trenutno prima bruto plaću od 970 eura, a što je oko 50 posto prosječne bruto plaće u Hrvatskoj ili zakonom propisani minimalac od oko 750 eura neto. Pretpostavimo da Srećko sa svojim kvalifikacijama i objektivnim okolnostima neće doseći bolje platne razrede do kraja radnog vijeka.
Prema izračunu Mirovinskog kalkulatora ako Srećko ode u dvostupnu mirovinu, primat će 688 eura mjesečno. Od toga bi 581 euro dolazilo iz prvog stupa, a 107 eura iz drugog, temeljem doživotne mjesečne rente. Mirovina iz prvog stupa bila bi mu vjerojatno manja da ne postoji zaštitni mehanizam određivanja takozvane najniže mirovine prema godinama staža.
No trenutno postoji i mogućnost prenošenja sredstava iz drugog u prvi stup, pri čemu se mirovina računa jednostupno. Bude li na snazi ta opcija i 2040. godine, Srećko bi mogao primati mirovinu od 753 eura. Riječ je o čak 65 eura više svaki mjesec, što na godišnjoj razini znači razliku veću od 780 eura.
Drugi stup, ponavljaju to umirovljenički aktivisti i neki akonomisti, “radi” samo za one s dobrim plaćama pa zbog toga država i dopušta izlazak iz drugog stupa ako bi to za pojedinca bilo financijski povoljnije.
Regosov mirovinski kalkulator pritom koristi scenarij realnih izgleda, što znači da uzima u obzir realan rast bruto plaća od 1,5 posto godišnje, kao i prosječne godišnje prinose mirovinskih fondova: 3,4 posto za fondove kategorije A, 2,2 posto za kategoriju B i 1,0 posto za najkonzervativniju kategoriju C. U kalkulaciji se pretpostavlja i da se aktualni zakoni o mirovinama i porezima neće bitno mijenjati do 2040. godine.
