Amerikanci rođeni 1960. godine, koji ove godine navršavaju 65, više ne mogu računati na punu državnu mirovinu s navršenih 65 godina života. Naime, dob za umirovljenje pomaknuta je na 67 godina.
Riječ je o posljednjoj fazi izmjena uvedenih 1983. godine kako bi se američki mirovinski sustav prilagodio duljem životnom vijeku stanovništva i riješio problem dugoročne financijske održivosti. Svi koji su rođeni prije 1960. nisu zahvaćeni ovom promjenom te se mogu umiroviti po starim propisima.
Jaka penalizacija prijevremenog umirovljenja
Iako se državna mirovina može početi primati već sa 62 godine, rani odlazak u mirovinu podrazumijeva i do 30-postotno smanjenje mjesečnih primanja. Suprotno tome, odgoda mirovine do 70. godine može povećati iznos za čak 24 posto. Tako bi osoba kojoj pripada mirovina od 1.000 dolara u 67. godini, dobivala samo 700 dolara mjesečno ako ode u mirovinu sa 62, dok bi, kad bi se umirovila sa 70. godine dobila 1.240 dolara.
Iako je granica od 67 godina posljednji čin provedbe zakona iz 1983. godine, to ne znači da neće doći do daljnjih pomicanja. U ožujku ove godine, Republikanski odbor Zastupničkog doma predložio je dodatno povećanje dobi za mirovinu, kako bi se održala financijska stabilnost sustava.
Prema izvješću Upravnog odbora za socijalno osiguranje iz 2024. godine, mirovinski fond bi mogao ostati bez novca već između 2033. i 2034. godine, nakon čega bi mogao isplaćivati samo 77 posto predviđenih iznosa. Političari još uvijek nisu postigli dogovor o načinu rješavanja te prijetnje.
Prosječna državna mirovina u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi oko 1.900 dolara mjesečno, odnosno nešto manje od 23.000 dolara godišnje. Iznos ovisi o duljini radnog staža i visini plaća iz kojih su plaćani doprinosi te gore spomenutoj penalizaciji ili bonifikaciji. Uz tu državnu mirovinu, mnogi Amerikanci se za starost oslanjaju i na privatne mirovinske fondove poput 401(k) i individualne mirovinske račune (IRA).
