Mirovinska reforma uskoro će u drugo saborsko čitanje, no Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) upozorava da su tijekom prvog saborskog čitanja izneseni statistički podaci koji nisu usporedivi.
“Primjerice, ministar mirovinskog sustava Marin Piletić je naglasio kako je za vrijeme svog mandata ova Vlada od 2016. godine do danas povećala prosječnu mirovinu za 82 posto, kao da se radi o nekom milodaru, bez navođenja izvora takvog reklamnog podatka i zaboravljajući da su ti isti umirovljenici nekada radili i plaćali doprinose za mirovinu pa im Vlada nije ništa dala”, piše SUH.
S druge strane oporba tvrdi da su od ulaska Hrvatske u Eurozonu troškovi života porasli za 60 posto i da 82-postotno povećanje mirovina nije pratilo porast troškova života jer se mirovine ne usklađuju za 100 posto indeksa porasta troškova života ili indeksa porasta plaća, ovisno koji indeks je povoljniji.
“Određivanje aktualne vrijednosti mirovine prema odnosu navedenih indeksa 70:30 postupno je smanjivalo kupovnu moć umirovljenika pa je 82-postotno povećanje mirovina zaista samo reklamni postotak koji nije stavljen u odnos s parametrima kupovne moći i siromaštva umirovljenika. Iako je čak i Europska komisija uputila preporuku Hrvatskoj da poveća adekvatnost mirovina jer je prosječni postotak mirovina u odnosu na prosječnu plaću u EU 60 posto, a u Hrvatskoj je on trenutačno 45,3 posto (uključujući u taj prosjek i mirovine po posebnim propisima)”, upozoravaju iz Sindikata.
Novo usklađivanje putem odnosa spomenutih indeksa 85:15 minimalno će utjecati na povećanje mirovina, analiziraju u Sindikatu. Pritom treba imati na umu da se aktualna vrijednost mirovine ne primjenjuje samo za usklađivanje već i za izračun mirovine te bi jedini način sprječavanja velikog pada kupovne moći hrvatskih umirovljenika bio upravo 100-postotni način određivanja aktualne vrijednosti mirovine.
“Tada nam ne bi trebali lažni ciljevi prosječne vrijednosti tzv. sveukupne mirovine od 800 eura ili 50 posti od prosječne plaće do kraja mandata ove Vlade, jer 800 eura ni sada nije neki novac s kojim nakon što prvo platiš režijske troškove imaš dovoljno za kupovinu osnovnih sredstava za život, a pitanje je i koliko će spomenutih 800 eura vrijediti 2028. godine, jer bi lako mogao predstavljati zapravo pad kupovne moći umirovljenika”, zaključuje SUH.
