Cilj novog Zakona o mirovinskom osiguranju je povećanje prosječne mirovine do kraja mandata sa sadašnjih 645 na minimalno 800 eura, objavila je Vlada RH na svojim stranicama uz napomenu da održivost mirovinskog sustava nije upitna.
Ministar mirovinskog sustava Marin Piletić je saborskim zastupnicima predstavio mirovinsku reformu u drugom čitanju kazavši da će novi zakon dotaknuti 1,24 milijuna hrvatskih umirovljenika.
Mirovinska reforma donosi niz novosti – novu formulu za usklađivanje mirovina, povećanje najniže i invalidske mirovine, uvođenje 13. mirovine, priznavanje staža majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete od 12 mjeseci, ukidanje od 2026. godine penalizacije za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, kao i omogućavanje umirovljenicima rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada.
“Želimo kroz sve navedene institute utjecati na to da se prosječno trajanje mirovinskog staža u Hrvatskoj s 31 godinu i 11 mjeseci u sljedećim godinama značajno poveća”, poručio je Piletić i dodao da prosječna mirovina u Hrvatskoj za osiguranike s 40 i više godina radnog staža iznosi iznad 945 eura, što je 66 posto prosječne hrvatske plaće.
Ministar je naglasio i da održivost hrvatskog mirovinskog sustava nije upitna. “Po svim procjenama hrvatski mirovinski sustav je neupitno održiv do 2070. godine, omjer umirovljenika i osiguranika 2015. godine bio je 1 naprema 1,16, a danas je 1 naprema 1,42 i kontinuirano raste”, kazao je.
Odbacio tvrdnje SDP-ovih zastupnika da se ide prema povećanju dobi za umirovljenje do 67 ili 72 godine, prema “radu do smrti”. “Nema povećanja godina života za odlazak u mirovinu, tih priča oko preporuka Svjetske banke nema u prijedlogu zakona”, naglasio je Piletić.
