Saborske zastupnice Anka Mrak-Taritaš (GLAS) i Dalija Orešković (DOSIP) najavile su zakonodavnu inicijativu kojom bi se mirovine izbrisale s popisa oporezivih prihoda. Kako pojašnjava Mrak-Taritaš, riječ je o sredstvima koja su građani desetljećima uplaćivali u mirovinski fond, a ne o dohotku koji nastaje radom pa takva oporezivanja smatra neopravdanima.
To bi, smatra Mrak-Taritaš, pomoglo velikom broju umirovljenika da izađu iz rizika od siromaštva. No tko bi, zapravo, profitirao ukidanjem oporezivanja mirovina? Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj je nešto više od 1,23 milijuna korisnika mirovina, a porez na dohodak plaća njih oko 400 tisuća.
Riječ je o umirovljenicima čije su mjesečne mirovine više od 600 eura, što je prag iznad kojeg se obračunava porez. Kada bi se iznose plaćenog poreza stavilo u prosjek, to bi bilo nešto manje od 30 eura za umirovljenike koji prelaze neoporezivih 600 eura. Prevedeno, oni koji blago prelaze 600 eura ne bi dobili gotovo ništa, poneki tek par eura, no zato bi umirovljenici s relativno velikim mirovinama dobili puno, a onima u najvišim razredima sjedalo bi skoro sto eura više mjesečno na račun. To bi, zapravo, povećalo razliku između najmanjih i najvećih mirovina.
Ukidanje poreza na mirovine ima tek simboličnu razinu, no ne utječe na stopu rizika od siromaštva. Čak ga ni država ne bi pretjerano osjetila, budući da je riječ o iznosu koji se većinom slijeva u lokalne proračune i ne predstavlja ozbiljniji fiskalni rizik na nacionalnoj razini.
Za više od dvije trećine hrvatskih umirovljenika pravi bi pomak u standardu bilo sustavno povećanje osnovnih mirovina i širenje socijalnih potpora. Drugim riječima, ukidanje poreza može biti korak prema pravednijem sustavu, također može biti i efektna tema u političkom nadmetanju, ali na siromaštvo umirovljenika utječe koliko i lanjski snijeg.
