Prati nas

Vijesti

Hrvati ne žele ni čuti za solidarni porez na mirovine: Svoje ne dam!

DIW-ov prijedlog dodatnog poreza na više mirovine izazvao je burne reakcije i u Hrvatskoj. Umirovljenici poručuju da su svoje mirovine pošteno zaradili i da država treba pomoći na druge načine.

Objavljeno

|

Autor

Starija žena plave kose i zlatnog nakita stoji na osunčanoj kamenoj ulici mediteranskog grada, odjevena u traper košulju, s ozbiljnim ali smirenim izrazom lica.
ilustracija: S. Bura/mj

Njemački ekonomski stručnjaci predložili su uvođenje dodatnog poreza na više mirovine kako bi se očuvala pravednost i održivost mirovinskog sustava u vrijeme masovnog umirovljenja generacije bejbibumera.

Naime, prema prijedlogu Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), umirovljenici s ukupnim mjesečnim prihodima većim od 1.048 eura plaćali bi 10 posto poreza na iznos iznad tog praga. Sredstva bi se koristila isključivo za povećanje prihoda siromašnijih umirovljenika. Umirovljenici koji imaju više tako bi postali svojevrsni sponzori onih koji imaju manje. Sredstva od tog poreza ne bi prolazila kroz državni proračun, već bi se osnovao posebni fond koji bi služio kao “protočni bojler”.

Dok u Njemačkoj ovaj prijedlog već izaziva ozbiljne političke rasprave, u Hrvatskoj je i sama pomisao na takav oblik redistribucije dočekana s negodovanjem i čvrstim stavom. “Svoje ne dam”, poručuju umirovljenici koji su nadprosječno dugo radili u uplaćivali u mirovinsko osiguranje pa danas primaju i natprosječne mirovine.

oglas

“Krvavo sam zaradila svoju mirovinu. Radila sam 41 godinu i sada da dajem onima koji su radili manje? Nikad“, piše Mirica na našoj stranici Facebooka. Njezino mišljenje dijele mnogi hrvatski umirovljenici koji smatraju da je mirovina rezultat rada, a ne socijalne potrebe. “Za one koji imaju male mirovine neka se pobrine država kroz socijalne programe, a ne da se uzima od onih koji su radili i uplaćivali više”, kaže Milena koja uskoro odlazi u mirovinu sa 45 godina mirovinskog staža.

Neki upozoravaju i na nelogičnosti koje bi mogle proizaći iz takvog sustava. “Poznajem ljude s malim mirovinama, ali s nekoliko stanova na moru koje iznajmljuju. Njima bih trebala pomoći?” pita retorički Zdenka, dok drugi smatraju da je prvo potrebno provesti reviziju svih mirovina, osobito onih koje su stečene povlasticama. “Dokle god se ne dira u privilegirane, ni ova ideja nema smisla”, smatra Vesna.

Unatoč tome, mali broj komentatora ipak iskazuje spremnost na solidarnost. “Ja bih od svojih 600 eura dala 100 onome kome stvarno treba, ali neka se stide oni na vlasti koji su nas doveli do toga da moramo pomagati jedni drugima”, poručuje Danica. Seka dodaje: “Naše je samo ono što damo drugome.”

I dok Njemačka traži rješenja unutar samog mirovinskog sustava, hrvatski umirovljenici poručuju: neka država pomogne onima s najmanje – ali ne našim novcem. No i taj stav dao bi se analizirati, budući da država 40 posto svote potrebne za isplatu mirovina ubacuje iz državnog proračuna.

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP