“Uz trenutne cijene, niti jedna mirovina ne bi smjela biti manja od 1.000 eura.” To je rečenica koju često čujemo od naših čitatelja nezadovoljnih visinom mirovine.
Naime, prosječna ukupna starosna mirovina za 525.308 korisnika radničkih mirovina (bez međunarodnih ugovora) iznosi 651,33 eura, a njen udio u prosječnoj netoplaći zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za svibanj 2025. iznosi 44,89 posto, priopćio je nedavno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Ako ćemo zamisliti scenarij u kojem nitko od 1.228.896 korisnika mirovina neće primati manje od 1.000 eura mjesečno, to bi bio trošak znatno veći od 1,3 milijarde eura mjesečno ili puno više od 15,6 milijardi godišnje. Za ilustraciju, lani je na mirovine potrošeno 8,3 milijardi, od čega je, prema izvorima iz Vlade, samo 60 posto prikupljeno doprinosima radnika.
No čak i kad oduzmemo sve te činjenice i svedemo mirovine na bazičnih 1.000 eura po umirovljeniku, da bi se prvostupne isplate od 1.000 eura mogle financirati samo iz doprinosa broj zaposlenih bi morao biti barem dvostruko veći nego sada i to s prosječnim plaćama i doprinosima znatno većim od današnjih. Umjesto sadašnjih oko 1,7 milijuna zaposlenih, Hrvatskoj bi bilo potrebno 3 milijuna ili više radnika, uz pretpostavku da su doprinosi i plaće europskog ranga.
Dakle, to je najmanje 1,3 milijuna dodatnih radnika, kazali su nam ekonomisti s kojima smo razgovarali, a nakon što je prof. dr. Goran Vojković na društvenim mrežama objavio provokativni status: “Da bi Hrvatska mogla isplaćivati pristojne mirovine za 1.230.000 umirovljenika po Bismarckovom modelu (međugeneracijska solidarnost), trebala bi 3,7 milijuna radnika, dakle 8 do 9 milijuna stanovnika.”
Naime, Bismarckov mirovinski sustav predviđa da aktualni radnici doprinosima financiraju aktualne mirovine i zamišljen je u uvjetima demografskog rasta, a ne pada. Zato nije ni čudno da se u mnogim europskim državama državni mirovinski sustav urušava, a kao privremeni flaster spominje se slabo efikasno povećanje radnog vijeka. Drugim riječima, održivo isplaćivanje minimalne mirovine od 1.000 eura zahtijevalo bi gospodarski i demografski preporod; milijune više zaposlenih te znatno veće plaće i doprinose.
Vlada najavljuje 800 eura
“U skladu s ciljevima iz programa Vlade RH, poduzet ćemo sve potrebne mjere da prosječna mirovina do kraja mandata dosegne 800 eura i da nastavimo unaprjeđivati položaj umirovljenika u hrvatskom društvu”, izjava je premijera Andreja Plenkovića (HDZ) koju su tijekom donošenja mirovinske reforme u svakoj prilici ponavljali ministar mirovinskog sustava Marin Piletić i koalicijski partner, predsjednik Hratske stranke umirovljenika, Veselko Gabričević.
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) nije oduševljen ovom najavom. “800 eura ni sada nije neki novac s kojim nakon što prvo platiš režijske troškove imaš dovoljno za kupovinu osnovnih sredstava za život. Pitanje je i koliko će spomenutih 800 eura vrijediti 2028. godine jer bi zapravo lako mogao predstavljati pad kupovne moći umirovljenika”, poručili su iz SUH-a u lipnju.
