Cijene hrane diljem Europe i dalje pokazuju velike razlike, a prema najnovijim podacima Europskog statističkog ureda – Eurostata za 2024. godinu, Hrvatska se našla otprilike na sredini europske ljestvice. Hrvatska je tako na 21. mjestu od ukupno 37 analiziranih zemalja, s indeksom cijena hrane od 100,5, što je blago iznad prosjeka Europske unije (100), javlja Koliko.HR – portal za usporedbu cijena i potrošačko informiranje.
Na vrhu ljestvice nalazi se Švicarska, koja uvjerljivo drži prvo mjesto (161,1) i gdje potrošači za istu količinu osnovnih prehrambenih proizvoda izdvajaju više nego dvostruko u odnosu na najsiromašnije europske zemlje. Odmah iza nje, u krugu najskupljih nalaze se Island (146,3), Norveška (130,6) i Luksemburg (125,7). Danska drži 5. mjesto po skupoći hrane. (119,3), a iza nje je Hrvatima draga Irska (111,9). Skandinavske zemlje poput Finske (10. mjesto, 108,4) i Švedske (11. mjesto, 106,7) također su u gornjem dijelu ljestvice.
Njemačka se smjestila nešto iznad europskog prosjeka; na 19. mjestu, s indeksom od 102,9. To pak znači da je hrana u toj zemlji tek nešto skuplja nego u Hrvatskoj. S druge strane, Austrija, iako geografski bliska, nalazi se na visokom 8. mjestu po skupoći hrane s indeksom 110,9, dok je Italija nešto povoljnija i drži 16. mjesto s indeksom 104,0.
Hrvatski građani za osnovne prehrambene artikle plaćaju više nego njihovi susjedi, izračunao je Eurostat. Slovenija je na 24. mjestu po cijenama hrane (99,3). Osjetno jeftinija Srbija je na 26. mjestu (95,7), Mađarska na 28. mjestu (93,9), dok su Crna Gora (33. mjesto, 82,6) i Bosna i Hercegovina (34. mjesto, 82,5) još povoljnije. Najniže cijene hrane zabilježene su u Sjevernoj Makedoniji, koja se nalazi na samom dnu ljestvice skupoće – na 37. mjestu s indeksom 73,0. Od nje je nešto skuplja Rumunjska (36. mjesto, 74,6).
Ovi podaci ukazuju na izražene razlike u cijenama prehrambenih proizvoda unutar Europe, koje su posljedica kombinacije različitih faktora; od oporezivanja hrane, trgovačkih politika i razine konkurentnosti na tržištu pa sve do standarda i kupovne moći građana. Zbog svega, iako su cijene hrane u Hrvatskoj formalno na razini europskog prosjeka, za potrošače je ona iznimno visoka s obzirom na visinu plaća i mirovina.
Ovome dodajmo da je cijena hrane u Europskoj uniji porasla je za 3,6 posto u lipnju 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Prosječna stopa inflacije hrane u Europskoj uniji iznosila je 2,69 posto u razdoblju od 1997. do 2025., pri čemu je najviša zabilježena u ožujku 2023., kada je dosegla 19,2 posto, dok je najniža bila u lipnju 2014., kada je iznosila 1 posto.
