Siromaštvo u starosti moglo bi postati pravilo za velik dio europskog stanovništva ako se mirovinske politike hitno ne reformiraju, upozorila je Europska agencija za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA) sa sjedištem u Frankfurtu.
“Već je svaki peti Europljanin u riziku da u starosti živi u siromaštvu. To je, iskreno, smiješno visok postotak. A ako pogledate žene, njihov je rizik 30 posto veći”, izjavila je direktorica EIOPA-e Petra Hielkema za Politico.
Problem se, kaže, ubrzano pogoršava: za četrdeset godina na jednog umirovljenika dolazit će tek 1,5 zaposlenih, što je upola manje nego danas. “Neke zemlje su već došle do tog omjera. A to je neodrživo. Europa ima mirovinski problem i države koje nemaju snažne dopunske mirovinske sustave zaista su u riziku”, upozorila je.
Tradicionalni europski model oslanja se na državne mirovine, no produljenje životnog vijeka i pad nataliteta naglo povećavaju troškove. Uz to dolaze i izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb. Rješenje, prema Agenciji, leži u jačanju dopunskih privatnih i strukovnih mirovina, kako bi građani stvarali vlastitu štednju za starost.
Skandinavske zemlje u tome stoje najbolje jer kombiniraju javne mirovine, obvezne strukovne fondove i dodatne mirovinske proizvode. S druge strane, zemlje istočne i južne Europe uglavnom se oslanjaju na državne mirovine koje su relativno male u odnosu na plaće.
Europska komisija u idućim mjesecima planira preporuke za jačanje štednje i mirovinskih sustava, uključujući digitalne račune s pregledom štednje i prava, porezne poticaje te obvezno uključivanje radnika u mirovinske fondove, po uzoru na modele u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji. “Ako radite, automatski ćete biti uključeni u fond, a želite li izaći, to morate svjesno odlučiti. Pretpostavka je da će inercija ovaj put djelovati u korist štednje”, rekla je Hielkema.
Kako naglašava, cilj je stvoriti sustav koji će obuhvatiti i samozaposlene te radnike na platformama. No konačnu odluku o reformama donose nacionalne vlade, a tema mirovina ostaje jedno od politički najosjetljivijih pitanja u Europi.
Ulog je ogroman: u Njemačkoj štednja u strukovnim fondovima iznosi 267 milijardi eura, dok u Švedskoj, iako ima osam puta manje stanovnika, ona doseže 516 milijardi eura, a to je čak 92 posto BDP-a.
