Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika misli da bi trebalo razdvojiti mirovine po općim propisima od onih po posebnim propisima. “Ako se izračunavaju na poseban način, nema razloga da se na isti način usklađuju. Oni ovako imaju dva benefita, prvo su dobili mirovine koje nisu ovisile o visini uplate i duljini radnog staža”, kazao je za HRT.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak podsjeća da je eksperiment napravljen 2015. godine. “To je bio potpuno promašen postupak koji je ukinut 2016. godine. Radilo se o administrativnom razdvajanju”, rekla je. Naglasila je kako samo duljim radom možemo ostvariti veću mirovinu.
“Nas ne zanima prosjek, statistika daje što vi poželite. Nas zanima činjenica koja kaže da gotovo 60 posto umirovljenika živi u siromaštvu. Ovo usklađenje dolazi 6-7 mjeseci nakon što nastupi šteta od inflacije, odgovorio je Špika. “Ovo je treći najveći zaostatak za rastom plaća. Dok god se mirovine ne budu usklađivale 100 posto ili s rastom plaća ili s rastom cijena, one će svaki put sve više zaostajati za plaćom. Mi nemamo ništa, od 2016. godine udio mirovine u prosječnoj plaći nije se pomaknuo nimalo”, dodao je.
Špika je kazao da je Blok umirovljenika predlagao da najmanja mirovina za 40 godina staža ne može biti niža od 880, odnosno 1000 eura. Čičak je naglasila kako to nije ostvarivo da da mirovinski sustav nije sustav mirovinske skrbi. “Glavni cilj je duži rad. Mi imamo 31 godinu prosječan staž u Hrvatskoj što je premalo”, kazala je Čičak.
Predsjednica Sinidkata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, pak dodaje da su se od devedesete nadalje, citiramo, mirovine po posebnim propisima dijelile šakom i kapom. “Cijelo vrijeme kaskamo za plaćama. Udio naših mirovina u plaćama je oko 45 posto, dok je u Sloveniji taj dio 67 posto. Mi nikako da to izjednačimo, a kamoli da počnemo s mirovinama ići malo više da bi došli do postotka koji bi bio zadovoljavajući za sve umirovljenike”, rekla je.
