Talijanska vlada razmatra mogućnost da se dob za odlazak u mirovinu u Italiji “zamrzne” na sadašnjih 67 godina. To je potez za koji kritičari upozoravaju da bi mogao ugroziti ionako krhke, iako poboljšane, javne financije.
Prema važećem zakonu, dob za umirovljenje automatski se usklađuje s očekivanim životnim vijekom, a revizija se provodi svake dvije godine. Tako bi 1. siječnja 2027. godine dob za umirovljenje trebala biti povišena za još tri mjeseca.
No sindikati zahtijevaju ukidanje automatskih povećanja i temeljitu reformu zakona donesenog tijekom eurokrize. Potporu im daje i krajnje desna Liga, članica vladajuće koalicije. Njezin senator Claudio Durigon, bivši radnik i sindikalist, izjavio je da je povezivanje radnog vijeka i životnog vijeka “bestijalna politika prema radniku”.
Sindikati žele potpuno ukidanje usklađivanja dobi za umirovljenje sa životnim vijekom, dok vlada balansira između fiskalne discipline i političkog pritiska. Ministar financija Giancarlo Giorgetti ranije je naznačio da je otvoren za dvogodišnji moratorij kojim bi se odgodilo povećanje do 2029. godine, no iz njegova resora naglašavaju da je ideja još uvijek “u raspravi” i da će odluka ovisiti o gospodarskoj slici.
“Povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom ključno je sidro održivosti javnih financija”, ocijenio je Filippo Taddei iz Goldman Sachsa. Sličnog je stava i bivši čelnik mirovinskog zavoda Tito Boeri, koji upozorava na “dramatične posljedice” po javni dug ako se mehanizam ukine.
Unatoč relativno visokoj formalnoj dobi za mirovinu, tek 46 posto Talijana između 50 i 74 godine uopće radi, što je među najnižim stopama u Europi. Analitičari strahuju da bi vlada premijerke Giorgije Meloni, približavajući se izborima 2027. godine, mogla posegnuti za populističkim rješenjima koja bi poništila dosadašnji trud u očuvanju proračunske discipline.
