Sredinom godine do pola radnog vremena bilo je zaposleno oko 38 tisuća umirovljenika, a još je i pedesetak tisuća umirovljenika koji rade preko ugovora o djelu. Nakon što skupe godinu staža, bilo da rade dvije godine po četiri sata tjedno ili preko ugovora o djelu zarade prosječnu godišnju bruto plaću, umirovljenici mogu tražiti novi izračun mirovine.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrđuje da im stižu takvi zahtjevi, no ne raspolažu podacima o ukupnom broju umirovljenika koji su zatražili novi izračun niti se zna što im je on donio, piše Večernji list. Podsjeća, Hrvatska je još 2014. godine omogućila pojedinim grupacijama umirovljenika da se zaposle do četiri sata tjedno uz zadržavanje mirovine i od tada je to pravo prošireno na sve skupine umirovljenika.
Sporadično su se medijima javljali ljudi koji su se žalili da im je rad iz mirovine smanjio iznos buduće mirovine, no HZMO je demantirao takve informacije pozivajući se na zakonsku odredbu po kojoj korisnik ima pravo da mu u isplati ostane mirovina u povoljnijoj svoti, ako bi nova bila manja.
I Danijel Nestić, stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb i jedan od suradnika na izgradnji računskog modela za izračun mirovina kaže da se njemu čini ‘gotovo nemogućim’ da se nekome odredi nepovoljnija mirovina.
HZMO u odgovoru Večernjem listu pojašnjava da se nova svota mirovine izračunava na osnovi mirovinskog staža i vrijednosnih bodova ostvarenih prije i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, što znači da na visinu nove mirovine utječe i duljina ostvarenog staža nakon umirovljenja i plaće ostvarene u tom razdoblju.
Novi izračun mirovine uključio bi i majčinski dodatak za djecu, koji je od srpnja povećan na 12 mjeseci staža, za one koji nisu iskoristili to pravo prilikom odlaska u mirovinu.
