Mirovinska reforma koja je stupila na snagu 1. srpnja 2025. donijela je niz promjena u sustavu, a najviše pažnje izazvalo je uvođenje takozvane 13. mirovine. Riječ je o godišnjem dodatku koji će se isplaćivati svim umirovljenicima, ali čija visina neće biti fiksna.
Prema zakonu, dodatak će se izračunavati tako da se broj godina staža pomnoži s iznosom koji će svake godine u listopadu, nakon rebalansa proračuna, odrediti Vlada RH. Ministarstvo mirovinskog sustava objasnilo je ranije da je takav model nužan radi “održivosti i stabilnosti sustava”, jer visina isplate mora ovisiti o trenutnim proračunskim mogućnostima, a ponajviše o uspjehu turističke sezone.
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zahtijevao je da se za one umirovljenike s nižim primanjima nastavi s isplatama jednokratnih dodataka koje će sada zamijeniti jedna jedina takozvana 13. mirovina.
“Nije isto i kad netko s mirovinom od 500 eura i 32 godine staža dobije jednak iznos dodatka kao i npr. bivši saborski zastupnik sa 2.300 eura mirovine i 32 godine staža. Dogodilo se zapravo da je jedna socijalna mjera postala zapravo socijalno neosjetljiva u prebacivanju u mirovinski sustav, pa su profitirali, tko bi rekao, i bivši zaslužni političari i ostali s visokim mirovinama”, upozorili su iz SUH-a.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, najizglednije je da će osnovica iznositi između sedam i osam eura po godini staža, iako se u javnosti spominjalo sve od pet do petnaest eura. U prosjeku bi, javlja Jutarnji, to moglo iznositi malo više od 200 eura za 1,2 milijuna umirovljenika.
Ako se potvrdi taj iznos, umirovljenik s dvadeset godina staža mogao bi računati na godišnji dodatak od oko 150 eura, onaj s trideset godina na približno 225 eura, dok bi netko tko je radio četrdeset godina mogao dobiti i do 320 eura. Konačnu odluku Vlada RH će objaviti u listopadu, a isplata se očekuje u prosincu, zajedno s redovitim mirovinama.
