Ministar financija Marko Primorac poručio je da je godišnji dodatak umirovljenicima u iznosu od šest eura po godini staža maksimum koji je Vlada mogla omogućiti u sadašnjim proračunskim okolnostima.
“S obzirom da je deficit na razini opće države 2,9 posto, a mi se moramo držati kriterija iz Maastrichta koji utvrđuju maksimalnu razinu deficita dopuštenu od tri posto BDP-a. S ovakvim rebalansom de facto plešemo po rubu. Odnosno, uvjereni smo da će to biti do tri posto BDP-a, ali bilo kakvi rashodi koji bi bili veći od onoga što smo trenutno predložili jednostavno bi rezultirali prelaskom te granice, odnosno otvaranjem procedure prekomjernog proračunskog manjka”, izjavio je Primorac za RTL.
Na pitanje o ogorčenju dijela umirovljenika, ministar ističe da se visina mirovina mora sagledati u kontekstu proračuna. “Jedno je tumačiti visinu mirovine općenito, a drugo je tumačiti visinu mirovina u kontekstu našeg proračuna i onoga što imamo na raspolaganju.”
“Naravno da bismo bili zadovoljniji da je mirovina općenito veća, ali moramo imati na umu to da mirovine isplaćujemo preraspodjelom sredstava hrvatskih građana. Proračun je prije svega instrument redistribucije i ono što prikupimo nastojimo na najbolji mogući način preraspodijeliti”, naglasio je.
Usporedbe s drugim državama, poput Slovačke ili Portugala, ministar je odbacio s obrazloženjem da bi veće povećanje bilo fiskalno neodrživo. “Mogli smo povećati mirovine, recimo, duplo. Onda bi imali deficit puno veći nego što imamo sada. Otvorila bi se procedura prekomjernog manjka, država bi mogla završiti u bankrotu. Ovo je u postojećim okvirima, s obzirom da smo se zadržali na rubu te granice de facto od tri posto, maksimalno što se moglo učiniti u okviru ovog proračuna”, rekao je.
Upitan o usporedbi s povećanjem plaća državnim dužnosnicima, Primorac je naglasio razliku između mirovinske i socijalne politike. “Mi moramo isto tako voditi računa o tome da mirovine nisu dio socijalne politike. Mirovine se ostvaruju na temelju toga što je netko radio cijeli svoj životni vijek i uplaćivao doprinose, i stoga ima određenu mirovinu.”
“Ako su te mirovine i dalje niske za pojedince, oni trebaju kroz socijalnu politiku imati druge mjere pomoći. I mi to činimo kroz naknade za energente, naknadu za ugroženog kupca energenata, minimalnu zajamčenu naknadu. Sve te naknade treba povećavati. Naravno da uvijek građani žele dobiti što više. Ja to u potpunosti razumijem”, zaključio je ministar financija.
