Prošlo je više od dvije godine otkako je Hrvatska stranka umirovljenik a (HSU) najavila otvaranje restorana za umirovljenike, mjesta gdje bi stariji mogli jesti kvalitetno, toplo i po ekonomskoj cijeni, slično kao u radničkim menzama ili saborskoj kantini.
Najava je izazvala veliki interes javnosti i medija, a po iznesenim detaljima činilo se da je riječ o gotovoj stvari. Ručak će, iznijeli su iz HSU-a, koštati dva do tri eura, hranu će pripremati Studentski centar u Zagrebu pod državnim nadzorom, a podjelu, naplatu i čišćenje obavljali bi sami umirovljenici koje bi se zaposlilo na pola radnog vremena. Zagreb i nadležno ministarstvo trebali su samo uskladiti uloge. No, nakon izbora nastupila je tišina.
Prije više od godine dana pokušali smo doznati što se događa s tom idejom i je li HSU odustao od nje. Odgovor je stigao prije nekoliko dana i u njemu stoji da je projekt “u fazi usuglašavanja tehničkih i organizacijskih detalja s ključnim partnerima”.
Zagreb je nezainteresiran?
HSU navodi da nakon sastanka održanog u prvoj polovini godine Grad Zagreb nije iskazao konkretan interes. Studentski centar, kažu, pokazao je razumijevanje, no još nije donio odluku jer razmatra prostorne i financijske uvjete.
Jedina parlamentarna stranka umirovljenika sada najavljuje da će prijedlog biti upućen i Vladi RH kako bi se sagledale socijalne i demografske mogućnosti projekta. No ostaje nejasno zašto projekt, kao veliko predizborno obećanje, nije bio dio koalicijskih pregovora.
Stiže, za godinu dana…
Projekt sada nosi ime Zlatni kutak, a kako ne bi bio socijalno stigmatiziran, upozoravaju iz HSU-a. Navode, da bi se prvi restoran za umirovljenike mogao otvoriti za godinu dana; nakon što se s Gradom Zagrebom i Vladom RH dogovore svi uvjeti i osiguraju sredstva. Zagreb je odabran jer je u njemu najveća umirovljenička zajednica koja broji čak 180.000 građana. Uspije li u Zagrebu, model će se širiti i na druge gradove.
Model se, navode, oslanja na prakse Njemačke, Austrije i Italije, gdje gradovi osiguravaju prostor i dio kadra, a pripremu hrane preuzimaju studentski centri ili socijalne kuhinje. Iz HSU-a zaključuju da ostaju posvećeni projektu jer bi mogao poboljšati kvalitetu života starijih, smanjiti pritisak na domove umirovljenika kojih u Zagrebu kronično nedostaje i uklopiti se u europske politike aktivnog starenja.