Visina mirovine u Hrvatskoj rezultat je precizne formule koja u obzir uzima cijeli radni vijek osiguranika, njegove plaće, godine staža i trenutak odlaska u mirovinu. Najjednostavnije rečeno, iznos mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM). U konačan iznos uračunava se i dodatak na mirovinu, koji danas iznosi 27 posto. Zvuči komplicirano? Nije.
Osobni bodovi su temelj računice
Osobni bodovi odražavaju radni vijek osiguranika i ovise o njegovu mirovinskom stažu i plaćama. Dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom.
Vrijednosni bodovi pokazuju odnos između plaće osiguranika i prosječne plaće u Hrvatskoj u pojedinoj godini. Ako je netko zarađivao prosječnu plaću, njegov vrijednosni bod za tu godinu iznosi 1,0. Sve plaće od 1970. do godine prije umirovljenja ulaze u obračun, dok se plaća ostvarena u samoj godini umirovljenja ne uračunava.
Prosječni vrijednosni bod predstavlja aritmetičku sredinu svih vrijednosnih bodova iz obračunskog razdoblja. Što su vrijednosni bodovi veći, to će i osobni bodovi, a time i konačna mirovina, biti izdašniji.
Polazni faktor – penalizacija ili bonifikacija?
Polazni faktor služi za korekciju visine mirovine, ovisno o tome kada osoba odlazi u mirovinu. On može i povećati i smanjiti izračunati iznos na način da vrijednosti manje od 1,0 smanjuju mirovinu, a one veće od 1,0 povećavaju je.
Primjerice, kod prijevremenog umirovljenja polazni faktor se smanjuje za 0,2 posto po svakom mjesecu ranijeg odlaska, dok se kod duljeg ostanka u radu mirovina uvećava za 0,45 posto po svakom mjesecu nakon propisane dobi.
Za redovitu starosnu i invalidsku mirovinu polazni faktor iznosi 1,0, što znači da nema ni umanjenja ni povećanja. Od 2026. godine svi korisnici koji navrše 70 godina života imat će pravo na mirovinu bez penalizacije za prijevremeno umirovljenje, bez obzira kada su se umirovili.
Mirovinski faktor je vezan uz vrstu mirovine
Mirovinski faktor određuje u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu. I ovdje vrijedi isto pravilo: faktor manji od 1,0 znači manju mirovinu, a veći od 1,0 povećava njezin iznos.
Za većinu starosnih i prijevremenih mirovina on iznosi 1,0, dok je kod invalidskih i obiteljskih manji. Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti može biti 0,5 ili 0,8, a kod obiteljskih mirovina varira od 0,77 do 1,1, ovisno o broju članova obitelji koji ostvaruju pravo.
Od 2026. godine mirovinski faktor za invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, najavljeno je, rast će na 1,1, a za djelomični gubitak na 0,9.
Dodatak na mirovinu svima dodaje više
Dodatak na mirovinu danas iznosi 27 posto i sastavni je dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO). On se primjenjuje na sve mirovine priznate nakon 1. siječnja 2010. godine i izravno povećava konačan iznos. Pravo na dodatak nemaju korisnici najniže i najviše mirovine te oni koji su pravo ostvarili prema posebnim propisima s povoljnijim uvjetima.
Najniža i najviša mirovina
Ako izračunata mirovina ispadne manja od zakonom propisane najniže, HZMO automatski određuje najnižu mirovinu. Ona se računa tako da se za svaku godinu staža prizna 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, što od 1. srpnja 2025. iznosi 15,32 eura po godini staža.
Najviša mirovina, s druge strane, ima zakonski limit. Izračunava se tako da se ukupni staž (u godinama) pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Ako rezultat premašuje taj iznos, mirovina se ograničava na najvišu dopuštenu razinu.
