Prati nas

Vijesti

Rade

Švedska je našla formulu za spas mirovinskog sustava

Šveđani sve dulje ostaju na tržištu rada. Istraživanje Švedske mirovinske agencije pokazuje da povećanje dobi za umirovljenje postiže željene učinke.

Objavljeno

|

Autor

Nasmijani stariji par s naočalama pozira na otvorenom ispred moderne stambene zgrade, obasjani dnevnim svjetlom i odjeveni u tamnoplave jakne.
ilustracija: S. Bura/mj

Generacijski jaz u Švedskoj vidljiviji je no ikada. Osobe rođene pedesetih godina prošlog stoljeća rade dulje i kasnije odlaze u mirovinu u usporedbi s generacijom četrdesetih. Brojke su upečatljive; zaposlenost u skupini od 65 do 69 godina skočila je sa 14 na 34 posto otkako je 2003. uveden novi mirovinski sustav.

Prošle je godine 36 posto Šveđana starih 65 godina primalo plaću što je povećanje od sedam postotnih bodova u odnosu na 2022. Istodobno, udio onih koji u toj dobi žive od državne mirovine pao je drastično sa 68 na 47 posto. I to u samo dvije godine.

“Jasno vidimo pomak prema duljem radnom vijeku”, kaže Stefan Granbom, analitičar Mirovinske agencije. Glavni pokretač ovih promjena je politička odluka o donesena kao odgovor na povećanje životnog vijeka koji je opteretio mirovinski i druge sustave socijalne skrbi. Promjene o podizanju dobi za umirovljenje stupile su na snagu 2023.

oglas

Naime, minimalna dob za državnu mirovinu u Švedskoj je 63 godine, a zajamčena mirovina može se primati tek nakon što osoba navrši 66 godina. Zajamčena mirovina je minimalna mirovina koju država jamči svim stanovnicima koji imaju malo ili nimalo radnog staža u Švedskoj. Za razliku od redovne državne mirovine koja se isplaćuje iz prikupljenih doprinosa, zajamčena mirovina isplaćuje se iz proračunskih sredstava pri čemu je moguće zajamčenu mirovinu primati i kao nadopunu niskih redovnih mirovinskih primanja.

“Reforma je postigla cilj”, naglašava Granbom. “Sve više 65-godišnjaka ima plaću kao glavni prihod, a istodobno su se smanjile isplate iz socijalnog osiguranja za osobe starije od 60 godina.” Analiza otkriva i rodne razlike. Muškarci u prosjeku tri godine kraće primaju državnu mirovinu, dijelom zato što žene dulje žive.

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP