U Europskoj uniji oko dvije trećine prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera, ponajprije državnih mirovina i socijalnih naknada. Unatoč tome, osobe starije od 65 godina u prosjeku raspolažu s tek oko 86 posto dohotka ukupnog stanovništva u 28 europskih zemalja.
Podaci OECD-a pokazuju da taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70 posto, dok je manji od 80 posto čak i u razvijenim gospodarstvima poput Belgije, Danske i Švicarske.
Prosječna mirovina u EU: 1.443 eura bruto mjesečno
Ako se usporedba spusti na razinu stvarnih iznosa, razlike postaju još vidljivije. Prema podacima Eurostata, prosječna bruto godišnja starosna mirovina u EU u 2023. godini (najsvježiji dostupni podaci) iznosila je 17.321 euro, odnosno oko 1.443 eura mjesečno, javlja Euronews.
U usporedbi 34 europske zemlje, prosječne godišnje mirovine kreću se od svega 3.377 eura u Turskoj do čak 38.031 eura na Islandu. Među državama članicama EU-a raspon ide od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu.
Hrvatska, BiH i Srbija na dnu
Na samom dnu ljestvice, s prosječnim mirovinama ispod 8.000 eura godišnje, odmah iznad Turske, nalaze se Bosna i Hercegovina (3.659), Srbija (4.239), Crna Gora (4.585), Hrvatska (5.570), Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. Drugim riječima, najviša prosječna mirovina u Europi više je od deset puta veća od najniže.
Kupovna moć mijenja poredak
Kada se mirovine usporede prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir troškove života, razlike se znatno smanjuju. U tom slučaju starosne mirovine kreću se od 6,658 PPS bodova u Bosni i Hercegovini do 22,187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada pada na 3,3, umjesto više od 10 u nominalnom iznosu.
Zanimljivo je da Španjolska i Turska snažno napreduju na ljestvici kada se uračuna kupovna moć. Španjolska skače s 13. na 4. mjesto, dok se Turska pomiče s posljednjeg, 34. mjesta na 25. Suprotno tome, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33.
Razlog djelomično leži u dodatnim povlasticama. U zemljama bivšeg istočnog bloka, povlastice poput besplatnog zdravstva, javnog prijevoza i subvencioniranog stanovanja povećavaju stvarnu vrijednost mirovina i životni standard umirovljenika. “Životni standard u starosti ne ovisi samo o mirovini. Troškovi stanovanja, dostupnost zdravstvene skrbi i mogućnosti rada u starijoj dobi također su ključni”, upozorava David Sinclair iz britanskog International Longevity Centre.
