Mnogi stariji ne pitaju se puno mogu li ili ne mogu, jednostavno uzmu lopatu i krenu čistiti snijeg, uvjereni da su još u snazi. No, iako se osjećaju sposobno, nije rijetkost da se nakon čišćenja snijega osjećaju loše ili im pozli. Za to postoje vrlo konkretni razlozi koje liječnici dobro poznaju.
Dok mnogi u svojim u pedesetima i šezdesetima pa i stariji ostaju dovoljno aktivni da mogu obaviti lagano čišćenje snijega, liječnici upozoravaju da čišćenje snijega povećava rizik od srčanog udara ili iznenadnog srčanog zastoja. To je posebno opasno kod ljudi koji nisu navikli na redovitu tjelesnu aktivnost, bez obzira na njihovu dob.
Liječnik dr. sc. Barry Franklin za People ističe da je u jednoj studiji zabilježeno kako su sudionicima otkucaji srca premašili 85 posto njihove maksimalne frekvencije nakon samo dvije minute čišćenja snijega, pri čemu je opterećenje bilo najveće kod osoba u najlošijoj kondiciji.
”Čišćenje snijega posebno je zahtjevno jer se pri tome snažno napinju mišići bez pomicanja zglobova, najviše rade ruke umjesto nogu, mnogi zadržavaju dah (što povisuje krvni tlak), a sve se to često odvija dok osoba stoji na mjestu. Zbog toga se krv nakuplja u nogama umjesto da se učinkovito vraća u srce”, upozorava.
Pušači, čuvajte se i vi
Dodatnu opasnost predstavlja hladnoća. ”Izlaganje niskim temperaturama uzrokuje sužavanje krvnih žila, što podiže krvni tlak i dodatno opterećuje srce. Upravo kombinacija intenzivnog fizičkog napora i hladnog zraka čini čišćenje snijega jednim od najrizičnijih zimskih poslova čak i za osobe koje se inače osjećaju sasvim dobro”, naglašava.
Zbog svega navedenog, liječnik savjetuje da svi s poviješću kardiovaskularnih bolesti, kao i oni s povišenim rizicima poput pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola, visokog tlaka, pušenja ili sjedilačkog načina života, u potpunosti izbjegavaju čišćenje snijega te potraže pomoć drugih ili se oslone na mehanizirane alate. Čišćenje snijega možda se čini rutinskim poslom, ali u visokoj dobi može biti opasnije nego što mnogi misle.
