Hrvatska je, suprotno preporukama Europske komisije (EK), ukinula penalizaciju prijevremenog umirovljenja za umirovljenike koji su navršili 70 godina života. Od 1. siječnja više od 120.000 mirovina poraslo je u prosjeku za oko 57 eura.
Zašto ne sa 65. godina života? Zašto ne odmah? Zašto ne u potpunosti ukinuti penalizaciju za sve? Pitanja su to koja postavljaju umirovljeničke udruge, neke umirovljeničke stranke i naši nestrpljivi čitatelji nezadovoljni činjenicom da im je mirovina manja zato što nisu radili do propisane dobi za starosno umirovljenje.
Penalizacija nije besmislena izmišljotina. Ona postoji kao mehanizam pravednosti među umirovljenicima, ali i instrument održanja mirovinskog sustava u uvjetima negativnih demografskih trendova. U nastavku ćemo objasniti zašto penalizacija nije kazna i zašto neke države, poput Njemačke, imaju puno jaču penalizaciju u usporedbi s Hrvatskom.
Financijska održivost mirovinskog sustava
Ako se netko umirovi prije propisanih godina za redovno starosno umirovljenje (npr. sa 60 umjesto 65 godina), taj će umirovljenik primati mirovinu više godina nego njegov kolega koji se umirovio sa 65 godina života. Prevedeno, to znači da će primati mirovinu pet godina dulje, uz kraći radni vijek i manje uplata doprinosa.
Ekonomski analitičar Danijel Nestić je izračunao da će takav umirovljenik kumulativno kroz mirovine primiti ukupno 10.000 eura više nego njegov kolega s istom karijerom, ali koji je radio do 65. godine života. Dapače, taj se iznos udvostručio 1. siječnja pa će ogledni prijevremeni umirovljenik biti nagrađen s 20.000 eura u usporedbi s kolegom koji je ostao raditi.
A kada tomu dodamo činjenicu da brojne tvrtke bogatim otpremninama potiču prijevremena umirovljenja, jasno je da penalizacija ima i funkciju postizanja pravednijeg raspoređivanja novca među umirovljenicima, aktuarske pravednosti ili aktuarske neutralnosti. Više o tomu pročitajte na ovoj poveznici.
Poticanje duljeg ostanka u svijetu rada
Države penalizacijom žele motivirati ljude da rade dulje jer to znači više uplaćenih doprinosa i manje godina u kojima mirovina mora biti isplaćena. Dulji rad također povećava iznos mirovine jer je ona vezana uz duljinu staža i visinu plaće. Ako ne postoji opasnost da će zbog ranijeg umirovljenja i dužeg uživanja mirovinske isplate biti “tanje”, malo tko ima motiva za čekati punu dob. Dapače, oni koji je dočekaju, s pravom se mogu osjećati izigrano jer će, realno, dobiti manje.
Demografski pritisak
U zemljama poput Hrvatske, gdje se broj radno sposobnih smanjuje, a broj umirovljenika raste, penalizacija ranijeg umirovljenja pomaže odgoditi pritisak na proračun i donekle stabilizira sustav. Upravo zbog demografskih trendova, posebice zbog manjeg broja rođene djece, mnogi analitičari diljem svijeta tvrde da klasični mirovinski model više nije održiv te da vlade brojnih država raznim mjerama samo odgađaju njihov krah.
S ukidanjem penalizacije, krah bi nam mogao biti barem korak ili dva bliže, a sve kako bi vladajući ispunili obećanje o prosjeku mirovine kroz selektivni zahvat koji neće nagraditi one koji su radili do propisane dobi. Dapače, realno će ih kazniti povoljnijom distribucijom sredstava prema onima koji su se ranije umirovili. No to je problem koji će političari i umirovljenici, po svoj prilici, ostaviti na rješavanje svojoj djeci.
