Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da predloženo povećanje osnovice za izračun naknada iz sustava socijalne skrbi ne prati rast cijena te ne omogućava podmirenje osnovnih životnih potreba.
Na to je ukazala u okviru javnog savjetovanja o prijedlozima odluka o osnovicama za izračun zajamčene minimalne naknade i drugih socijalnih naknada, otvorenog 9. siječnja 2026. godine. Prema prijedlogu, osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu trebala bi porasti za 10 eura, sa 160 na 170 eura. Iako je svako povećanje dobrodošlo, pravobraniteljica naglašava da naknade moraju osigurati dostojanstven život, što trenutačno nije slučaj.
Nakon ovog povećanja, radno sposobnom samcu zajamčena minimalna naknada porasla bi sa 160 na 170 eura, dok bi starijoj osobi koja živi sama i radno nesposobnom samcu porasla sa 206 na 221 euro, odnosno za 15 eura u godinu dana. Ti iznosi i dalje su znatno ispod praga rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo od 617 eura, podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku.
Dodatno, prema istraživanju portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedenom u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača, temeljna potrošačka košarica za samca u studenom je iznosila 250 eura, što daleko nadmašuje predloženu visinu zajamčene minimalne naknade.
Kod kućanstava, povećanje osnovice značilo bi da će, primjerice, obitelji s dvoje odraslih i dvoje djece zajamčena minimalna naknada porasti ukupno između 33 i 38 eura. Tako bi ukupni iznos iznosio između 561 i 646 eura, što je također daleko ispod praga rizika od siromaštva za četveročlano kućanstvo od 1.296 eura. Istodobno, “košarica za preživljavanje” za četveročlanu obitelj iznosi oko 486 eura, dok standardna košarica doseže 721 euro.
Pravobraniteljica upozorava i na druge naknade iz sustava socijalne skrbi, za koje je predviđen rast osnovice sa 75 na 80 eura, uz ocjenu da nije jasno na temelju kojih kriterija i procjena potreba je taj rast određen.
U kontekstu širih europskih analiza, Europska komisija u svojim je izvješćima istaknula da je utjecaj socijalnih transfera na smanjenje siromaštva u Hrvatskoj kritičan, odnosno znatno ispod prosjeka Europske unije, te naglasila potrebu pomnog praćenja njihovog učinka u uvjetima visokih troškova života.
Posebne kritike upućene su i načinu provedbe javnog savjetovanja, koje je trajalo samo tri dana, od 9. do 11. siječnja. Pravobraniteljica smatra da je to nedovoljno i neprimjereno za dokumente koji se donose jednom godišnje, uz poruku da procedure nisu započete na vrijeme te da nije bilo stvarne namjere uključiti građane, udruge i stručnjake u raspravu.
