Čak 64 posto američkih umirovljenika smatra da je zemlja u mirovinskoj krizi, pokazuje novo istraživanje za 2026. godinu koje je provela tvrtka Clever.
Iako prosječan umirovljenik ima na mirovinskoj štednji 288.700 dolara (245.000 eura), ispitanici procjenjuju da je za “ugodnu mirovinu” potrebno gotovo tri puta više: oko 823.800 dolara (700.000 eura). Razlika između stvarne štednje i očekivanih potreba postaje izvor sve veće nesigurnosti u ovoj zemlji čiji se mirovinski sustav uvelike razlikuje od hrvatskog.
Dodatnu zabrinutost izazivaju projekcije o održivosti sustava socijalne sigurnosti koj starijim Amerikancima osigurava temeljni prihod u mirovini. Social Security je federalni sustav koji se financira doprinosima zaposlenih i iz kojeg se isplaćuju mirovine, invalidske i obiteljske naknade. U prosjeku pokriva 30 do 40 posto ranije plaće, no stvarni iznos ovisi o kućanstvu i drugim izvorima prihoda.
Prijeti li rez od 24 posto?
Američka uprava za socijalno osiguranje trenutačno predviđa insolventnost fonda već 2032. godine. U tom bi slučaju, prema procjeni Odbora za odgovorni savezni proračun, uslijedilo linearno smanjenje mirovinskih naknada od oko 24 posto. Rok koji se ubrzano približava ne ostavlja mnogo prostora za optimizam među sadašnjim i budućim korisnicima, piše Yahoo Finance.
Stanovanje, zdravstvo i dugotrajna skrb žderu ušteđevinu
Troškovi stanovanja dodatno kompliciraju sliku. Od početka 2020. godine prosječna cijena kuća porasla je više od 46 posto, pokazuju podaci Zillowa. Istodobno su kamatne stope na stambene kredite porasle s manje od tri posto na šest do sedam posto.
Mnogi stariji vlasnici tako ostaju “zaključani” u nekretninama koje više ne odgovaraju njihovim potrebama jer bi preseljenje značilo znatno skuplje zaduživanje. Čak i oni koji su u potpunosti otplatili dom suočavaju se s rastom poreza na imovinu i premija osiguranja, koje u pojedinim slučajevima skaču i 30 do 60 posto u jednoj godini.
Zdravstveni troškovi predstavljaju zaseban pritisak. Medicare, temeljni javni program zdravstvenog osiguranja za starije, ne pokriva sve izdatke. Participacije za liječničke preglede, lijekovi na recept, dopunska osiguranja te dentalne i oftalmološke usluge brzo se zbrajaju i nagrizaju kućne budžete.
Posebno je osjetljivo pitanje dugotrajne skrbi. Prema podacima Američkog vjeća za starenje, prosječna godišnja cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi doma za starije iznosi 119.340 dolara, dok privatna soba stoji gotovo 137 tisuća dolara. S obzirom na to da muškarci u prosjeku provedu 2,2 godine u takvoj skrbi, a žene 3,7 godina, i kraće razdoblje može iscrpiti čitavu životnu ušteđevinu.
Sve manje ljudi ima pristup mirovini
Strukturna promjena mirovinskog sustava dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti. Prije nekoliko desetljeća većina radnika oslanjala se na zajamčene mirovine iz fondova u vlasništvu tvrtki u kojima su radili i socijalnu sigurnost. Danas tek oko 20 posto zaposlenih ima pristup klasičnoj mirovini, pokazuju podaci američke središnje banke. Odgovornost za planiranje i financiranje starosti prebačena je na pojedinca, koji mora razumjeti ulaganja, raspodjelu imovine i održive stope povlačenja sredstava.
U takvom okruženju financijska pismenost postaje presudna. Stručnjaci upozoravaju da bez jasnog plana, osobito za zdravstvene i dugotrajne troškove, ni relativno visoka štednja ne jamči sigurnu mirovinu. Za mnoge Amerikance pitanje više nije kako živjeti ugodno u starosti, nego kako izbjeći financijski pad i očuvati dostojanstvo do kraja života.
