Hrvatski umirovljenici sve su stariji, pokazuju to i podaci o mirovinama isplaćenima u prosincu 2025. godine (za studeni). Iz HZMO-ovih podataka vidljivo je da današnji živući korisnici mirovina prema ZOMO-u u prosjeku mirovinu koriste oko 20 godina, dok su starosni umirovljenici u mirovini i dulje od dva desetljeća.
Tako prosječan starosni umirovljenik mirovinu prima već 21,1 godinu, pri čemu je vidljiva razlika među spolovima. Starosno umirovljeni muškarci u mirovini su 18,11 godina, a žene čak 25,07 godina. Kod invalidskih mirovina prosjek dosadašnjeg trajanja mirovine je 20,08 godina, dok je iza obiteljskih umirovljenika 17,06 godina umirovljeničkog staža.
Istodobno, prosječan starosni umirovljenik ima 73,08 godina. Kod invalidskih mirovina prosječna dob je 64,09 godina, a kod obiteljskih 73,03 godine. Ukupno gledano, prosječna dob svih korisnika mirovina iz općeg sustava iznosi 72,11 godina.
Brojni su umirovljenici, pokazuju ovi podaci, nekad u mirovinu odlazili pod blažim uvjetima u dobi koja prema današnjim mjerilima predstavlja “pravu mladost”. No iz navedenih podataka može se i iščitati da će prosječan hrvatski umirovljenik još dugo uživati u mirovini.
Što budućnost nosi?
Za procjenu koliko bi prosječni umirovljenici još mogli primati mirovinu koristili smo javno dostupne demografske podatke. Naime, prema podacima koje je Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu objavila za 2023. godinu, očekivano trajanje života 65-godišnjaka u Hrvatskoj iznosi 16,0 godina za muškarce i 19,6 godina za žene.
Budući da prosječni starosni umirovljenik danas ima nešto više od 73 godine, a uzimajući u obzir službene tablice mortaliteta koje objavljuje Državni zavod za statistiku, može se procijeniti da muškarci u toj dobi mogu očekivati još oko 11 godina života, dok žene mogu očekivati i dvije godine više.
Sve više vrlo starih umirovljenika
Navedeno potvrđuje i podatak da Hrvatska ima čak 115.400 umirovljenika starijih od 85 godina. Oni čine 10,19 posto svih korisnika iz općeg sustava. Drugim riječima, svaki deseti umirovljenik po ZOMO-u pripada najstarijoj dobnoj skupini.
Samo deset godina ranije, u prosincu 2015., bilo je 73.379 osoba starijih od 85 godina koje su primale mirovinu prema ZOMO-u, odnosno 6,46 posto populacije radničkih mirovina. U međuvremenu je broj najstarijih porastao za više od 42 tisuće osoba, odnosno za oko 57 posto, dok je njihov udio povećan za gotovo četiri postotna boda. To jasno pokazuje ubrzano starenje mirovinske populacije.
Ukratko, prosječni starosni umirovljenik statistički može očekivati još otprilike desetak godina primanja mirovine, uz razliku od dvije do tri godine u korist žena. Ta procjena temelji se na kombinaciji prosječnih podataka i demografskih projekcija, a ne na praćenju jedne generacije od umirovljenja do smrti. Pritom valja imati na umu da su starije generacije često odlazile u mirovinu pod blažim uvjetima, dok bi buduće generacije mogle biti suočene s pooštrenim pravilima i znatno kraćom mirovinom.
