Rashodi za mirovine u posljednjih su deset godina udvostručeni. Naime, 2016. godine za mirovine je izdvojeno oko 4,88 milijardi eura, a danas se govori o više od deset milijardi eura godišnje. No kako je to izgledalo po godinama?
Od 2016. do 2020. godine rast je bio blag pa su izdvajanja porasla s 4,88 milijardi eura 2016. na 5,59 milijardi eura 2020. godine. U četiri godine rashodi su podignuti za “samo” 700 milijuna eura. Prekretnica je, pokazuju to službeni podaci, 2021. godina kada je za mirovine izdvojeno 5,77 milijardi eura. Već 2022. rashodi su porasli na 6,22 milijarde eura, da bi godinu dana kasnije bili već na 7,21 milijardu eura. 2024. godine narasli su na 8,30 milijardi eura.
U samo tri godine masa za mirovine povećana je za više od 2,5 milijarde eura, a prema procjenama za 2025. godinu, na mirovine i mirovinska primanja potrošeno je čak 9,2 milijarde eura. U ovoj godini u proračunu je planirano čak 10,2 milijarde eura za mirovine i to je dodatnih milijardu eura u odnosu na procijenjenu razinu iz 2025., odnosno više nego dvostruko u odnosu na 2016. godinu.
Rast rashoda za mirovine u posljednjih nekoliko godina nije posljedica većeg broja umirovljenika, već u računicu treba uvesti i redovita usklađivanja prema inflaciji i prosječnoj plaći pri čemu je inflacijska kriza nominalno povećala potrošena sredstva. Uz to, na rashode utječu i zakonske izmjene poput povećanja najniže mirovine, a ne treba zaboraviti ni jednokratne Vladine isplate te po prvi puta i takozvanu 13. mirovinu.
