Prijevremena mirovina u Hrvatskoj često se opisuje kao loša financijska odluka, no ona je na duge staze financijski isplativa, o čemu više možete pročitati na ovoj poveznici. Ne čudi zato podatak da i danas mnogi posežu za tom opcijom, iako nema viška radne snage, poslijeratnih privatizacija i stečajeva.
Službeni podaci pokazuju da prijevremeni umirovljenici nisu ljudi s kratkim radnim vijekom, nego radnici s gotovo četiri desetljeća staža. U siječnju 2026. godine prijevremenu starosnu mirovinu primalo je čak 178.003 građana. Prosječna mirovina iznosila je 632,57 eura, odnosno 42,34 posto prosječne neto plaće za prosinac prošle godine.
Tko je tipični prijevremeni umirovljenik?
No aritmetički prosjek ne daje najbolju sliku tipičnog prijevremenog umirovljenika. Ako se pogleda raspodjela po godinama staža, tipičan prijevremeni umirovljenik radio je 36 godina i prima mirovinu od 644,75 eura. To je oko 43 posto prosječne plaće. S obzirom na to da je riječ o medijalnom izračunu, polovica prijevremenih umirovljenika ima više, a polovica manje od 36 godina staža.
Više od polovice ima 35 do 39 godina staža
Najbrojnija skupina su oni s 35 godina staža – njih 29.007. Odmah iza su umirovljenici s 36, 37 i 38 godina staža. Ukupno gledano, čak 98.175 korisnika, odnosno 55 posto svih prijevremenih, ima između 35 i 39 godina staža. Oni s 34 i manje godina staža čine oko trećine svih prijevremenih, dok oni s 40 i više godina staža čine tek oko jedne desetine.
Koliko raste mirovina sa svakom godinom staža
Ako uvežemo staž i mirovine, razlike su vidljive. S 35 godina staža prosječna mirovina iznosi 642,74 eura, s 37 godina 659,31 eura, a s 39 godina 697,45 eura. Tek s 41 godinom staža prijevremena mirovina prelazi 50 posto prosječne plaće.
