Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Višnja Stanišić u intervjuu za naš portal izjavila je da će SUH ubuduće zastupati progresivni model usklađivanja mirovina. Njime bi se uvažili rast prosječnih plaća i inflacija, ali bi imao ugrađenu i socijalnu komponentu jer bi uz usklađivanje i realno podizao vrijednost najnižih mirovina.
“Osobno još uvijek imam tu želju, ali Predsjedništvo SUH-a je demokratsko tijelo koje je usuglasilo drugačije ciljeve, a to je da se usklađivanje provodi sukladno visini mirovine. Mirovine do 500 eura trebale bi biti usklađene sa 120 posto stope, mirovine do 800 eura sa 110 posto stope, a one iznad 800 eura trebale bi se usklađivati sa 100 posto stope usklađivanja”, rekla je Stanišić u razgovoru koji možete pročitati na ovoj poveznici.
Kako bi se vidjelo što takav model znači u praksi, simulirali smo njegovo djelovanje kroz razdoblje od deset godina. Pretpostavili smo konstantnu polugodišnju inflaciju od 2 posto, a vrijednost mirovine vezali smo uz potrošačku košaricu vrijednu 100 eura. Kod izračuna usklađivanja, u obzir nismo uzimali rast plaća kako bi učinak progresivnog modela bio što jasniji. Valjda znati da je prosječna stopa usklađivanja u proteklom desetljeću bila 2,58, a medijalna 2,24 posto.
Najmanje mirovine – usklađivanje i rast
Rezultati pokazuju da ovaj SUH-ov model zaista povećava kupovnu moć nižih mirovina, ali postupno i relativno umjereno. Umirovljenik s početnom mirovinom od 400 eura, koji bi prvih pet godina dobivao usklađivanje od 120 posto inflacije, a potom 110 posto, nakon deset godina imao bi oko 630 eura mirovine.
Budući da bi u istom razdoblju cijena imaginarne potrošačke košarice porasla s 100 na oko 149 eura, njegova bi kupovna moć kroz desetljeće porasla s četiri na približno 4,24 takve košarice, a to je realno oko šest posto.
Srednje mirovine – uglavnom usklađivanje
Kod srednje mirovine od 700 eura učinak je znatno slabiji. Takva mirovina relativno brzo prelazi prag od 800 eura, nakon čega se usklađuje samo po stopi inflacije. Nakon deset godina narasla bi na oko 1.055 eura, ali bi kupovna moć porasla tek minimalno: s oko sedam na približno 7,1 košarice, a što je manje od dva posto.
Više mirovine – samo usklađivanje
Najviše mirovine, primjerice one od 1.000 eura, u ovom modelu samo bi očuvale realnu vrijednost. Budući da bi se od početka usklađivale isključivo po inflaciji, porasle bi na oko 1.486 eura, ali bi za isti iznos bilo moguće kupiti 10 košarica na početku i na kraju praćenog razdoblja. Prevedeno, realna vrijednost ovih mirovina ne bi rasla.
Zaključno, uz SUH-ov progresivni model 120/110/100 nitko ne bi gubio kupovnu moć, ali bi niže mirovine rasle i nominalno i vrijednosno, čime bi se razlike među umirovljenicima postupno smanjivale. Taj učinak ne bi bio dramatičan i ne bi naglo opteretio državni proračun. Funkcionirao bi kao kombinacija socijalne korekcije i zaštite od inflacije. Male mirovine bi profitirale, srednje tek simbolično, a one veće od 800 eura ne bi postigle veću realnu vrijednost.
