Prema službenim podacima, Hrvatska je u prosincu 2025. godine imala 1.037.531 korisnika mirovine bez međunarodnih ugovora.
U taj broj ulaze radničke, vojne, braniteljske, mirovine pripadnika HVO-a i druge mirovine prema posebnim propisima, a koje se ne kombiniraju sa stažem ostvarenim u inozemstvu i ne isplaćuju se prema prema bilateralnim ili europskim sporazumima o socijalnom osiguranju.
Iako smo htjeli provjeriti koliko je mirovina koje iznose 1.000 i više eura, službeni prag koji se može precizno izdvojiti iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) nalazi se na 1.070,01 eura.
Iznad tog iznosa nalazi se 122.018 korisnika, odnosno 11,8 posto mirovina bez međunarodnih ugovora. To pak znači da više od 88 posto mirovina ostaje ispod praga koji se smatra najmanjim mogućim jamcem dostojanstvene umirovljeničke egzistencije.
Rodna razlika postoji, ali brojke treba čitati pažljivo
Iznad 1.070 eura nalazi se 16,6 posto muških i 7,8 posto ženskih mirovina, što govori o rodnom jazu čiji je razmjer vjerojatno posljedica veteranskih mirovina.
U razredu od 1.070,01 do 1.350,00 eura nalazi se 61.026 korisnika, a iza tih mirovina stoji prosječan staž od 36 godina. U sljedećem razredu, od 1.350,01 do 1.500,00 eura, koji obuhvaća 16.636 korisnika, prosječni staž su nepune 32 godine.
Najviši razred prema iznosima definiran je kao “više od 1.500 eura” i u njemu se nalazi 44.356 korisnika, odnosno 4,3 posto promatranog sustava. Prosječni staž u toj skupini iznosi oko 25 godina.
Ispada tako da manje staža rezultira većim mirovinama, no jasno je da se ne radi dominantno o klasičnim starosnim mirovinama. Razlog ovom paradoksu treba tražiti u značajnom udjelu mirovina koje su ostvarene po posebnim propisima, uključujući braniteljske i druge kategorije.
