Više ljudi izlazi iz mirovinskog sustava nego što u njega ulazi, barem kada se radi o umirovljenicima umirovljenim prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2025. godinu pokazuju odljev od nekoliko tisuća umirovljenika u ovom segmentu.
Naime, lani smo dobili 46.446 novih umirovljenika, dok je u istom razdoblju umrlo 49.522 korisnika. Razlika je negativna i iznosi 3.076 osoba, što znači da se broj korisnika smanjuje prirodnim putem pri čemu u obzir nisu uzimani umirovljenici prema braniteljskom zakonu, pripadnici HVO-a i umirovljene djelatne vojne osobe.
Najveći dio novih umirovljenika ušao je u starosne i prijevremene starosne mirovine, njih 37.015, dok je invalidskih bilo 2.156, a obiteljskih 7.275. Istodobno, među onima koji su preminuli najviše je korisnika starosnih mirovina, njih 33.430, ali značajan broj otpada i na obiteljske (11.924) te invalidske (4.168).
Tko su novi umirovljenici?
Friški umirovljenik u prosjeku u mirovinu ulazi sa 62 godine i devet mjeseci, iza sebe ima nepune 34 godine ukupnog staža (radni i dodani) te prima oko 568 eura mjesečno. To je znatno manje od “idealnih” 40 godina čistog rada i 65 godina života. No i mirovina je daleko od idealne.
Koliko su uživali mirovinu?
Kada gledamo umrle u prošloj godini, prosječno trajanje korištenja starosne mirovine iznosi 21 godinu i 10 mjeseci pri čemu su žene debelo nadmašile muškarce. Naime, žene su u mirovini provele 25 godina i osam mjeseci, a muškarci tek 18 godina i 10 mjeseci. Prosjek trajanja invalidskih mirovina je 20 godina i osam mjeseci, a obiteljskih 17 godina i šest mjeseci.
Zašto se broj smanjio?
Teško je otkloniti utjecaj ranijih politika i brojnih stradalnika privatizacije koji su hvatali prve uvjete za mirovinu kako bi tijekom devedesetih i ranih 2000-ih spasili golu egzistenciju.
Kako je to jednom prilikom opisao pokojni analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper, samo u prvih devet godina postojanja države izgubljeno je 500 tisuća radnih mjesta, 300 tisuća umirovljenika gurnuto je u prijevremenu i invalidsku mirovinu, 200 tisuća na burzu, a omjer radnika i umirovljenika s 3:1 pao je na 1,54:1. I nastavio je padati.
Te generacije postupno izlaze iz sustava prirodnim putem, dok se istovremeno događa i demografska kontrakcija u kojoj je svaka iduća generacija malobrojnija zbog manjeg broja rođene djece uz zakonsko podizanje dobi za umirovljenje žena, a kako bi se izjednačile s muškarcima do 2030. godine.
