Vrt
Kad listovi rajčice požute, prvo utvrdite jesu li mladi ili stari
Žuti listovi rajčice mogu upućivati na manjak dušika, željeza ili magnezija, ali i na žeđ ili bolest.
Nema vrtlara koji će se razveseliti nasadu rajčica čije lišće naočigled žuti. Biljke su bolesne, ne obavljaju fotosintezu u mjeri koje bi trebale, a i zametanje plodova je pogođeno. Što se događa? Je li u pitanju deficit nekog hranjiva ili je nasad pod napadom bolesti?
Kod nedostatka hranjiva, da bismo bili sigurni o kakvom je deficitu riječ, valja utvrditi na kojem se dijelu biljke žućenje javlja i u kojem obliku. Najčešće se radi o nedostatku dušika, željeza ili magnezija. Rajčicama treba, primjerice, dvostruko više hranjiva nego krastavcu, a čak četiri puta više nego grahu.
U slučaju nedostatka dušika, a što je najčešći uzrok žućenja, starije lišće će početi gubiti zelenu boju i vrlo lako može otpasti. Starije lišće žuti jer se dušik iz njega transportira u novi rast.
No, i manjak željeza može izazvati žućenje, ali u tom slučaju požutjet će mladi listovi. S druge strane, nedostatak magnezija na starijem lišću izaziva žućenje u obliku točkica ili mrlja.
I žedna biljka žuti
Povod žućenju može biti i nedostatak vode, jer je voda otapalo i transportno sredstvo kojim biljka “diže” hranjiva iz tla. Ne postoji savršeni recept za zalijevanje, ali dobro je prstom provjeriti vlažnost tla u zoni korijena. Ako se čini suhim, vrijeme je za zalijevanje. Kako se biljke rajčice približavaju punoj zrelosti, trebat će im sve više vode. Za one kojima je draži objektivniji i znanstveniji pristup, na tržištu postoje mjerači vlažnosti tla.
List može požutjeti i zbog bolesti
Često povod žućenju mogu biti i bolesti. U intenzivnom uzgoju rajčice se preventivno štite fungicidima (sredstvima protiv gljivica) svakih sedam dana (u iznimno vlažnim sezonama) do svaka dva tjedna (za vrijeme sušnih godina). Pri tomu se prska prema rasporedu, bez obzira postoji li bolest u nasadu ili ne. Jer jednom kad se uoči bolest, često je prekasno.
Na našim područjima najčešće se javljaju plamenjača, antraknoza, alternarija, pepelnica, septorija, fuzarioze, verticilioza i razne truleži. Trenutno, najveće štete u amaterskim vrtovima čini plamenjača o kojoj više možete pročitati ovdje.
Što se može učiniti?
Posumnjate li na nedostatak jednog od nabrojanih hranjiva, razmislite je li biljka dovoljno visoka ili je iste visine kao prije mjesec dana. Možda prihranjujete rajčice, ali nedovoljno. Ako je biljka gladna, problem riješite jednostavnom prihranom. Ovdje pročitajte više o prihrani rajčice.
Čak i ako ne znate uzrok, uklonite žuto lišće i bacite ga u slučaju da je bolesno, savjetuju agronomi. Dodaju kako treba prskati fungicidom i nadati se da će rano otkrivanje bolesti biti ključno. Prilikom uklanjanja lišća, pazite da ih uklonite čistom rukom, a lišće nemojte odlagati na kompostište. Temeljito operite ruke prije nego što nastavite raditi na drugim zdravim biljkama kako biste izbjegli širenje bolesti. (r)
Želite li više ovakvog sadržaja? Ako već niste, dodajte MojeVrijeme.hr među Googleove preferirane izvore klikom na ovu poveznicu i označite kvačicom MojeVrijeme.hr.
