Kuknjava zbog malih mirovina ne čini vam dobro, osim u jednom slučaju

Mala mirovina stvaran je razlog za nezadovoljstvo, osobito kada ne pokriva ni osnovne životne potrebe. Ali više istraživanja pokazuje da stalno ponavljanje istih pritužbi bez konkretnog djelovanja može dodatno pogoršati raspoloženje i smanjiti zadovoljstvo životom.

Kukanje je zarazno

Poljski znanstvenici Bogdan Wojciszke i suradnici u četiri su eksperimenta proučavali što se događa s raspoloženjem kada se ljudi žale ili slušaju tuđe žalopojke i kuknjavu. Raspoloženje se pogoršalo i osobama koje su govorile o problemima i onima koje su ih slušale. I to je bilo to.

Znanstvenici su taj mehanizam opisali kao učinak „govoriti znači doživljavati”. Kada iznova govorimo o nepravdi, oskudici i problemima, ponovno proživljavamo neugodne emocije koje ih prate. Negativno se raspoloženje uz to može prenijeti i na sugovornika.

Nije svaka pritužba žalopojka

No nemojte misliti da je svaka pritužba štetna. Ponekad je blagotvorno znati da se i drugi susreću s istim problemom ili nezadovoljstvom koje ima opravdan razlog. Razgovor tada nije besciljno kukanje, nego način da osoba izrazi problem, dobije potvrdu da njezina reakcija nije pretjerana ili se pripremi za djelovanje.

Hrvatski umirovljenici ipak su poznatiji po manjku djelovanja, a višku kukanja i iskazivanja ogorčenja na društvenim mrežama. Sustavni pregled 40 istraživanja, koji su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Birminghamu, pokazao je povezanost financijskog stresa i depresije. Ona je bila posebno snažna među ljudima s niskim prihodima ili malom imovinom. A kad ste depresivni, nemate unutarnjih resursa za konkretno djelovanje i mijenjanje stvari nabolje.

Novčanik ipak zna pravo stanje

Tomu dodajmo veliko istraživanje provedeno na podacima prve ankete SHARE, odnosno Istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi. Obuhvatilo je 28.939 osoba starijih od 50 godina iz 12 država, a pokazalo je da osjećaj financijske ugroženosti prvenstveno proizlazi iz stvarnih ekonomskih okolnosti. Na doživljaj vlastite situacije dodatno su utjecali lošije zdravlje i pesimistična očekivanja o financijskoj budućnosti.

Kad se misli vrte, a ništa se ne mijenja

U psihologiji se neprestano vraćanje istim negativnim mislima naziva ruminiranjem. Osoba razmišlja o uzrocima i posljedicama problema, ali se ne približava rješenju. Misli se vrte u krug, dok osjećaji ljutnje, tuge i nemoći mogu postajati sve snažniji.

Istraživanje među 194 starije osobe iz 24 kineska doma za starije povezalo je depresivno ruminiranje s manjim zadovoljstvom životom. Stariji ljudi koji su se češće zadržavali na negativnim iskustvima češće su osjećali da su drugima teret, dok je socijalna podrška ublažavala tu povezanost.

Kada ima smisla kukati?

Razlika između korisne pritužbe i iscrpljujućeg kukanja može se prepoznati po tome kako se osjećamo nakon razgovora. Ako jasnije vidimo problem, osjetimo olakšanje ili odlučimo kome ćemo se obratiti i što ćemo učiniti, razgovor je imao svrhu.

Ako smo samo još jednom zaključili da se ništa ne može promijeniti i nastavili po starome, vjerojatno smo sami sebe gurnuli još dublje ispod površine vode.