Odrasla djeca vraćaju se kući, a roditeljima se zbog toga topi mirovina

Gotovo polovica roditelja kojima se odraslo dijete vratilo kući osjetila je posljedice na vlastitim financijama. Svaki peti roditelj spreman je smanjiti mirovinsku štednju kako bi nastavio pomagati djetetu.

Pokazalo je to peto godišnje Thriventovo istraživanje prema kojemu je 44 posto američkih roditelja doživjelo da im se dijete u dobi od 18 do 35 godina, nakon razdoblja samostalnog života, ponovno useli u obiteljski dom. Godinu ranije takvih je roditelja bilo 46 posto.

Povratak iz nužde

Više od polovice odrasle djece, njih 55 posto, kaže da je povratak roditeljima bio financijska nužnost. Još 27 posto moglo je živjeti odvojeno, ali se vratilo jer im je zajednički život donosio financijsku korist.

Čak 45 posto povratnika u roditeljsko se gnijezdo vratilo zbog visokih cijena najamnine stana i režija, dok se 36 posto vratilo zbog gubitka posla ili smanjenja prihoda. Svaki treći povratnik život s roditeljima vidi kao priliku za vlastitu stambenu štednju.

No čak 30 posto ispitanika u dobi od 27 do 35 godina koji još nisu kupili stan smatra da to nikada neće moći učiniti. Više od polovice roditelja očekuje da će zajednički život trajati najmanje godinu dana.

Buduća mirovina naočigled se topi

Povratak djeteta ostavio je financijske posljedice na 47 posto roditelja obuhvaćenih istraživanjem. Čak 43 posto njih spremno je smanjiti vlastitu potrošnju, dok bi gotovo svaki peti roditelj smanjio osobnu štednju ili mirovinske uplate.

Američka financijska savjetnica Suze Orman upozorava da roditelji upravo na tom mjestu moraju povući granicu. „Nemojte ni pomisliti na to da prestati štedjeti za mirovinu”, poručila je, jer se propuštene uplate i izgubljeni prinosi teško nadoknađuju u godinama pred umirovljenje.

O troškovima ne razgovaraju

Ipak, odrasla djeca često nisu svjesna cijene roditeljske pomoći. Čak 76 posto kaže da im roditelji nisu objasnili kako njihov povratak utječe na obiteljski proračun i dugoročne financijske planove, dok je godinu ranije taj udio iznosio 60 posto. Stručnjaci zato preporučuju da obitelji unaprijed dogovore sudjelovanje u troškovima, cilj štednje i okvirni rok boravka.

Kakva su vaša iskustva?

U Hrvatskoj zasad nema usporedivog istraživanja, iako se mladi iz roditeljskog doma iseljavaju u prosjeku tek s 31,3 godine, najkasnije u Europskoj uniji. Ako zbog odrasle djece plaćate veće režije i hranu, trošite štednju, nastavljate raditi ili odgađate mirovinu, pišite nam i podijelite svoje iskustvo. A ako niste sigurni pomažete li djetetu ili preuzimate previše njegovih obveza, provjerite kako prepoznati pretjerano pomaganje odraslom djetetu.