Dugi razmaci između obroka povezani su s bržim razvojem bolesti kod starijih

Dugi razmaci između obroka kod starijih ljudi povezani su s bržim porastom broja kroničnih bolesti, pokazalo je novo istraživanje Karolinska Instituteta. Povezanost je bila najizraženija među osobama starijima od 78 godina.

Znanstvenici su analizirali podatke 2.981 stanovnika Stockholma koji su na početku istraživanja imali najmanje 60 godina. Njihovo zdravstveno stanje pratili su do 15 godina, koristeći podatke švedskog projekta o starenju i skrbi SNAC-K.

Vrijeme bez hrane procijenjeno je prema odgovorima sudionika o tome kada obično jedu tijekom 24 sata. Kod onih čiji je najdulji dnevni razmak između obroka trajao od 14 do 24 sata broj kroničnih bolesti rastao je brže nego kod sudionika s razmakom od šest do 11,5 sati.

Razlike nakon 78. godine su izraženije

Povezanost je zabilježena u ukupnom broju kroničnih dijagnoza te zasebno kod bolesti srca i krvnih žila i neuropsihijatrijskih bolesti. Kod bolesti mišićno-koštanog sustava takav obrazac nije pronađen, navodi se u priopćenju Karolinska Instituteta.

Razlika između promatranih skupina postajala je izraženija nakon 78. godine. Znanstvenici zato upozoravaju da se rezultati istraživanja povremenog posta provedenih među mlađim i sredovječnim ljudima ne mogu automatski primjenjivati na najstarije stanovništvo.

Ipak, istraživanje nije pratilo propisani režim povremenog posta, nego uobičajeno vrijeme obroka. Dugi razmak bez hrane mogao je biti svjestan izbor, ali i posljedica slabijeg apetita, bolesti, životnih navika ili drugih okolnosti koje su istodobno povezane sa zdravljem.

Riječ je o promatračkom istraživanju, pa rezultati ne dokazuju da su dugi razmaci između obroka izazvali brže gomilanje bolesti. Moguće je i da su ljudi narušenijeg zdravlja zbog svojih tegoba jeli rjeđe, a vrijeme obroka temeljilo se na njihovu sjećanju i vlastitoj procjeni.