Mozaik
Pet rečenica koje se stalno ponavljaju u nezdravim vezama
Psihologinja izdvaja pet pasivno-agresivnih rečenica koje se često ponavljaju u nezdravim vezama i otkriva kako na njih odgovoriti.
U nezdravim odnosima konstantno se ponavljaju fraze koje partneri ponekad nisu ni svjesni, jer nije riječ o izravnoj agresiji, već o pasivno-agresivnim izjavama koje mogu narušiti odnos. Koje su najčešće, za CNBC otkriva američka psihologinja Sabrina Romanoff.
“Kakva sam takva sam”
Ova rečenica često pokazuje odbijanje preuzimanja odgovornosti i spremnosti na promjenu. Velika je razlika između toga da netko prizna da mu je nešto teško i pritom pokaže želju da poradi na sebi, i toga da vlastito ponašanje predstavi kao nepromjenjivu osobinu.
Ako partner poručuje da se tu ništa ne može promijeniti, drugoj osobi ostaje samo prihvatiti ono što joj smeta. Psihologinja savjetuje da na to odgovorimo nečim poput: “Ne tražim da promijeniš osobnost, nego obrazac ponašanja koji nam šteti.”
“Preosjetljiva si”
Ova rečenica može umanjivati tuđe osjećaje i prebaciti fokus s problema na reakciju osobe koja se požalila. Umjesto razgovora o tome što je netko napravio, rasprava se pretvara u pitanje je li druga osoba “previše osjetljiva”.
Kako bi zadržala granice, druga osoba može odgovoriti: “Možemo razgovarati o mojoj reakciji, ali prvo moramo razgovarati o onome što se dogodilo.” Važno je ne dopustiti da se vlastiti osjećaji odmah proglase problemom.
“Već sam ti rekla da mi je žao”
Isprika sama po sebi nije dovoljna ako iza nje ne slijedi promjena ponašanja. Prema psihologinji, ova rečenica često služi samo prekidu neugodne rasprave, bez stvarnog suočavanja s razlogom sukoba.
Na to je dobro odgovoriti rečenicom: “Čujem da ti je žao, ali želim znati što će se sada promijeniti.” Prava isprika uključuje razumijevanje problema i spremnost da se nešto učini drugačije.
“Ali ja toliko toga radim za tebe”
Ovom rečenicom partner može pokušati skrenuti pozornost s trenutačnog problema i podsjetiti na sve što je učinio dobro. Time se osoba koja se žali može početi osjećati kao da nema pravo tražiti promjenu.
Psihologinja savjetuje da se razgovor vrati na konkretan problem: “Ne vodim evidenciju svega što radiš, nego ti govorim što mi trenutačno ne odgovara.” Dobri postupci iz prošlosti ne poništavaju ponašanje koje sada povređuje drugu osobu.
“Stalno mi to radiš”
Ova rečenica problem pretvara u napad na osobnost. Umjesto da se razgovara o konkretnom događaju, druga osoba se prikazuje kao netko tko je uvijek problematičan, negativan ili nemoguć za zadovoljiti.
U takvoj situaciji korisno je vratiti razgovor na ono što se dogodilo: “Razgovarajmo o ovome što se dogodilo danas, a kasnije možemo o širem obrascu.” Psihologinja naglašava da ponavljanje ovakvih obrazaca bez spremnosti na razumijevanje i promjenu može pokazati da odnos više ne napreduje.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
