Svekrva joj prigovara zbog odjeće, djece i crkve: ‘Osjećam se kao da sam zaglavila’

Kad se udala i došla u svekrvinu kuću, trgovkinja Ivana (40) iz okolice Osijeka nije ni slutila da će s njom godinama voditi borbu za pravo na vlastiti život.

”Njegovi su nam dali kat kuće, a oni su si uredili prizemlje. Bila sam zaljubljena i poklonjenom konju nisam gledala u zube, ali mi nije bilo svejedno kad mi je svekrva prvo jutro došla na kavu i rekla da mi je dobra njezina 30 godina stara kuhinja jer se za nju nisam pomučila”, govori Ivana.

Ta svekrvina zajedljivost nije prestala ni godinama kasnije. “Brzo mi je bilo jasno da nisam žena kakvu je priželjkivala za sina, ali mislila sam da ću se dokazati i da će me s vremenom zavoljeti. To se nije dogodilo, išlo je samo na gore”, ispričala je za našu rubriku Povjerljivo.

Svekrva je samo pogoršavala obiteljske odnose

”Gledala je svaki moj potez i jednom sam joj nešto iznervirano odbrusila. Tada mi je u afektu rekla kako je njezin sin s fakultetom trebao oženiti jednako školovanu ženu koja drži do sebe, a ne mene ovako neotesanu i bez ikakvih manira. Dodala je i da se ne znam ni odjenuti kako se priliči”, prisjetila se.

Kaže da svekrvi ne odgovara čak ni kako se odijeva kod kuće. “Svekrva živi na prozoru i smišlja primjedbe. Živimo izvan grada, nesnosne su vrućine, nosim kratke haljinice ili hlače. Stalno mi je govorila da će me ljudi koji prolaze kraj kuće vidjeti ovako ‘golu’. To joj je najvažnije.”

Zamjera joj što ne ide u crkvu

Jedna od nakana za koje moli jest da joj se snaha okrene Bogu, nastavlja naša sugovornica. “Često me podsjeti da moram na misu, iako sam joj odmah rekla da mi to ne pada na pamet. Možda je to još i najviše razjaruje kod mene. Ma užas, ide u crkvu, a iskaljuje se na meni. Kriva sam za ono što napravim i što ne napravim”, govori.

Smeta svekrvi, kaže, i način na koji odgaja djecu. “Kako si ih počešljala? Zašto vani trče bosi i bez majice? Zašto im ne pošećeriš maline? Zašto svekar ne smije ići ranije po njih? Zašto tako mali idu na dodatne aktivnosti? ne mogu slušati više ta pitanja. Uglavnom, svako malo nešto novo”, otkriva Ivana.

Ni gospođa, ni poljoprivrednica

Posebna je priča, nastavlja, vrt. ”Zamjera mi što ne sadim povrće i suprugu je neki dan rekla da više nećemo jesti njezinu salatu ako se ja ne primim njive. Govori mu da su djeca porasla i da bih ja stigla sijati i saditi da nisam toliko lijena”, povjerava se.

Na pitanje zašto ne odsele od svekrve, kaže da još dok su djeca mala puno znači veliko dvorište te da ih svekrva ipak pričuva jer oboje rade u smjenama. ”Najviše nas ipak koče financije. Plaća mi nije velika, a suprug zarađuje nešto preko 1.400 eura. Ulagali smo u stan u kući, ostalo ode na hranu, auto i dvoje djece. Osjećam se kao da sam zaglavila. Žalim što odmah nismo otišli u podstanare, možda bi do sada nešto smislili.”

Svekrvino ponašanje utječe na njihov brak

Najviše je boli što svekrvino ponašanje, htjeli oni to ili ne, utječe na njihov brak i obiteljsku sreću. ”Suprug svaki put kad mu majka nešto prigovori za mene postane napet. Zna ga čak dočekati kad se s autom parkira u dvorištu pa kaže da sam doma i gledam televiziju, a da ona uz kuhanje mora čistiti, okopavati, zalijevati, raditi sokove, brati ljekovito bilje i spremati povrće za zimnicu. U toj se kući ne smije stati, a sve su to njezini izbori, moji sigurno nisu”, napominje.

Za kraj kaže da je suprug uglavnom brani, ali razumije i njegovu frustraciju. ”Shvaćam da je on odrastao uz takav način razmišljanja i vjerujem da se ponekad i sam zapita bih li trebala biti drugačija, marljivija, ali i veća gospođa nedjeljom”, kaže očajna snaha koja je nakon godina kritika počela sumnjati i u samu sebe.

Granice nisu nepoštovanje

Priče poput Ivanine nisu rijetkost. U obiteljima se često prešuti mnogo toga radi mira, no ako stalno podnosimo prigovore i potiskujemo vlastite potrebe, dugoročno možemo narušiti samopouzdanje, ali i druge odnose.

Iako bi za vlastito zdravlje i razinu stresa ponekad bilo najbolje udaljiti se od napetih odnosa, to nije uvijek jednostavno kada su u pitanju članovi obitelji. Važno je slušati i pokazivati razumijevanje, ali pritom ne treba dopustiti da drugi stalno prelaze naše granice. U redu je jasno reći kada nam nešto smeta i kada je dosta.

Ogovaranja, prebacivanja i stalni sukobi mogu ozbiljno narušiti obiteljske odnose. U takvim situacijama često je najbolje ne sudjelovati u razgovorima koji dodatno raspiruju probleme. Ponekad je najzdravije promijeniti temu, udaljiti se ili jasno pokazati da ne želimo biti dio sukoba.

Daleko od očiju, daleko od sukoba

Predrasude često proizlaze iz pogrešnih ili naučenih uvjerenja da određene ljude treba tretirati drugačije ili s manje poštovanja. Ako netko uporno odbija pokazati poštovanje prema drugima, možda je vrijeme za postavljanje jasnijih granica.

Postaviti granice ne znači biti nepristojan niti prekidati odnose. To može značiti mirno reći što nam smeta i jasno pokazati gdje završava tuđe mišljenje, a počinje naša odluka. U odnosu svekrve i snahe to može biti rečenica poput: ”Cijenim što brinete, ali odluke o djeci, našem domu i našem životu donosimo suprug i ja.”

No ako se granice stalno ignoriraju, razgovori ne donose promjenu, a odnos počne ozbiljno narušavati brak, ponekad je potrebno razmisliti i o većoj fizičkoj udaljenosti. Preseljenje ne mora biti znak prekida odnosa, nego način da se odnosi sačuvaju.