Mirovina
Nijemci bi za mirovinu bez penalizacije mogli raditi 46 ili 47 godina
Njemačka razmatra povećanje staža za raniju mirovinu bez penala s 45 na 46 ili 47 godina. Raspravlja se i o iznimkama za teška zanimanja i odgoj djece.
Njemačka vlada razmatra povećanje staža potrebnog za raniju mirovinu bez odbitaka s 45 na 46 ili 47 godina. O tome pregovaraju koalicijske stranke CDU/CSU i SPD, no dogovor još nije postignut.
Prema informacijama koje je Bild dobio iz koalicijskih krugova, povećanje staža jedna je od mogućnosti nakon što je vladina mirovinska komisija predložila ukidanje posebnog prava za dugogodišnje osiguranike. Komisija smatra da raniji odlazak bez odbitaka ne bi trebao ostati opće pravilo.
Danas je za tu mirovinu potrebno najmanje 45 godina priznatih razdoblja osiguranja, ali i određena životna dob. Ona postupno raste: osobe rođene 1962. mogu otići s 64 godine i osam mjeseci, dok će rođeni 1964. i kasnije morati navršiti 65 godina. Naziv „mirovina sa 63”, koji se još često koristi u Njemačkoj, za njih više ne opisuje stvarne uvjete.
CSU: Raniji odlazak samo u posebno teškim slučajevima
CSU-ov parlamentarni čelnik Alexander Hoffmann zauzima se za zadržavanje prava samo u posebno teškim slučajevima. Prema njegovim riječima, koalicija je suglasna da takve slučajeve treba zaštititi, ali raniji odlazak bez odbitaka više ne bi trebao biti pravilo.
U koaliciji se zato raspravlja i o ograničavanju prava na određena fizički zahtjevna zanimanja. Druga mogućnost odnosi se na razdoblja odgoja djece, koja se sada mogu uračunati pri ispunjavanju uvjeta od 45 godina: razmatra se da se njihovo priznato trajanje skrati. Ni za jedan od tih modela nisu objavljeni konačni uvjeti.
SDP: Protiv ukidanja prava
Protiv potpunog ukidanja prava istupio je zamjenik predsjednika SPD-a Alexander Schweitzer. Smatra da prijelazni rokovi ne bi riješili problem te da ljudi koji su dugo radili i uplaćivali doprinose trebaju zadržati povoljniji put do mirovine.
Ako koalicija prihvati model od 46 ili 47 godina, morat će odrediti i dobnu granicu te pravila za ljude koji su već blizu ispunjavanja sadašnjih uvjeta.
Hrvatska ima starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, za koju je potrebno 60 godina života i 41 godina staža osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Njemačkih 45 godina obuhvaća i neka druga priznata razdoblja pa se broj godina staža u dvama sustavima ne može izravno usporediti.
