Mirovina
Hrvatska u mjesec dana ima 10.416 mirovinskih osiguranika manje
Hrvatska je u rujnu imala 10.416 mirovinskih osiguranika manje nego u kolovozu. Pad je najizraženiji u smještaju i ugostiteljstvu, uz godišnji rast.
Hrvatska je krajem rujna imala 1.786.655 osiguranika, odnosno 10.416 manje nego mjesec ranije. Pad je posebno izražen u smještaju i ugostiteljstvu, dok je u odnosu na prošlogodišnji rujan broj osiguranika porastao za 14.592.
Prema prvim podacima koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio 6. listopada, godišnji rast iznosi 0,82 posto. U usporedbi s rujnom 2024. osiguranika je 46.272 više, a u odnosu na isti mjesec 2023. njihov je broj povećan za 109.084. Mjesečni pad, izračunan usporedbom kolovoškog i rujanskog stanja, iznosi približno 0,58 posto.
Najizraženiji pad u smještaju i ugostiteljstvu
U djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj osiguranika smanjio se sa 149.285 krajem kolovoza na 136.384 krajem rujna. To je pad od 12.901, veći od ukupnog mjesečnog pada, što znači da su ga kretanja u ostalim djelatnostima zajedno djelomično ublažila. Ovakva promjena upućuje na završetak ljetne sezone, premda HZMO u objavi ne navodi razloge pojedinih odjava s osiguranja.
U trgovini je tijekom istog razdoblja evidentirano 2.152 osiguranika manje, dok je prerađivačka industrija gotovo zadržala kolovoški broj, uz pad od svega 25. Građevinarstvo je, pak, zabilježilo rast od 631 osiguranika. Trgovina i dalje ima najviše osiguranika, njih 243.839, a slijede prerađivačka industrija s 242.464, građevinarstvo sa 155.766 te obrazovanje sa 138.745.
Osiguranici nisu samo zaposleni radnici
Osiguranici su osobe prijavljene na mirovinsko osiguranje, među kojima najveći dio čine radnici zaposleni kod poslodavaca. HZMO u taj broj ubraja i obrtnike, poljoprivrednike osigurane po toj osnovi te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost. Zbog toga se ova evidencija ne odnosi samo na radnike koji primaju plaću.
Među osiguranicima su i osobe u produženom osiguranju. Primjerice, netko kome je prestao radni odnos može, uz propisane uvjete, nastaviti plaćati doprinose i stjecati mirovinski staž tijekom nezaposlenosti. Ta osoba ostaje mirovinski osigurana iako nema posao, pa broj osiguranika nije potpuno jednak službenom broju zaposlenih.
