Vijesti
Svaki šesti radnik u skrbi za starije rođen je u inozemstvu, a domovima nedostaje osoblja
U Hrvatskoj je 17,4 posto radnika u dugotrajnoj skrbi rođeno u inozemstvu. Pučka pravobraniteljica upozorava na kroničan nedostatak osoblja u domovima.
Kada je riječ o skrbi za starije i nemoćne osobe, Hrvatska se sve više oslanja na radnike rođene u inozemstvu. Dio je to šireg trenda koje pokazuje to novo izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), objavljeno 12. studenoga.
Istodobno, pučka pravobraniteljica upozorava na kroničan nedostatak njegovatelja i medicinskih sestara u hrvatskim domovima te traži hitne mjere za privlačenje i zadržavanje osoblja.
U Hrvatskoj 17,4 posto, u Švedskoj gotovo 43 posto
Prema OECD-u, udio radnika rođenih u inozemstvu u dugotrajnoj skrbi u 26 europskih zemalja porastao je s prosječnih 14 posto 2014. na 21 posto 2024. godine. U Hrvatskoj je u istom razdoblju porastao s 12,5 na 17,4 posto.
Važno je naglasiti da se podaci odnose na mjesto rođenja, a ne državljanstvo. Obuhvaćaju i osobe koje desetljećima žive u Hrvatskoj, a rođene su u susjednim državama. Iz statistike su izostavljeni i radnici zaposleni u privatnim kućanstvima kao kućna pomoć.
Pravobraniteljica: Nedostatak osoblja otežava skrb
Pučka pravobraniteljica Tena Šimović Einwalter u izvješću za 2025. godinu upozorava na kroničan nedostatak medicinskih sestara i njegovatelja u domovima za starije. To potvrđuju nalazi obilazaka ustanova te pritužbe obitelji korisnika i radnika. Zbog zahtjevnih uvjeta rada interes za zapošljavanje je slab, a postojeće osoblje često preopterećeno.
Prema podacima iz izvješća, Hrvatska ima 652 pružatelja smještaja za starije, s ukupno 31.020 mjesta. Usto se gradi 18 županijskih centara koji trebaju osigurati dodatnih 1.849 smještajnih mjesta i izvaninstitucijske usluge za 4.549 korisnika. Za nove kapacitete također će trebati radnici koje će Hrvatska, rekli bismo, po svoj prilici velikim dijelom uvoziti.
Pravobraniteljica upozorava i na dugotrajne postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Istarska županija, primjerice, pokrenula je inicijativu za njihovo ubrzavanje, uz mogućnost povrata troškova stranim radnicima.
| Država | 2014. | 2024. |
|---|---|---|
| Švedska | 25,0 % | 42,7 % |
| Austrija | 26,3 % | 33,8 % |
| Italija | 23,0 % | 32,8 % |
| Hrvatska | 12,5 % | 17,4 % |
| Slovenija | 6,5 % | 15,4 % |
Mjere za zadržavanje radnika tek od 2028. godine
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2024. i 2025. dodijeljeno je 1.528 vaučera za osposobljavanje njegovatelja. U 2025. program je završilo 826 osoba, još 541 osoba ga je pohađala, a 125 čekalo početak. Ipak, ti podaci ne pokazuju koliko je osposobljenih osoba ostalo raditi u dugotrajnoj skrbi.
Upravo je zadržavanje radnika jedna od glavnih tema novog OECD-ova izvješća, koje upozorava na česte odlaske osoblja i važnost boljih plaća, uvjeta rada i stručnog usavršavanja.
Ministarstvo rada i Ministarstvo zdravstva u svibnju 2025. donijeli su Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi do 2030. godine. Analiza uvjeta rada i poticaja za zapošljavanje i zadržavanje osoblja predviđena je tek za posljednje tromjesečje 2028.
Istovremeno, pučka pravobraniteljica u preporuci 174 traži od Ministarstva rada i županija da žurno osmisle kratkoročne mjere za osiguravanje dovoljnog broja medicinskih radnika u domovima. Jer dosadašnje mjere nisu se pokazale kao dostatne za rješavanje dugotrajnog nedostatka osoblja.
